inicijativa za promjenu

Referendum o Vatikanskim ugovorima? Evo zašto građani ni o tome ne mogu odlučivati

  • Autor: Ante Srzić
  • Zadnja izmjena 17.04.2018 20:15
  • Objavljeno 17.04.2018 u 18:09
Ilustracija

Ilustracija

Izvor: Pixsell / Autor: Dalibor Urukalovic/PIXSELL

Sudbina Vatikanskih ugovora ponovno se našla u fokusu javnosti nakon što su koordinirano jedan za drugim u dva dana Davor Bernardić, predsjednik SDP-a, i Krešo Beljak, šef HSS-a, izjavili da bi o tome pitanju trebali odlučivati građani na referendumu

Pitanje Vatikanskih ugovora doći će vrlo skoro na dnevni red, znakovito je poručio Davor Bernardić.

'Da, građani trebaju imati uvid i odlučivati o svim mogućim promjenama ovog međunarodnog ugovora jer je najvažnije to na koji način se troši novac. Javni novac je javna stvar', kazao je Bernardić.

Međutim u nedavnom slučaju Istanbulske konvencije ustavni stručnjaci su složno tvrdili da se o međunarodnim ugovorima ne može odlučivati na referendumu.

Ustavni stručnjak Zvonimir Lauc za tportal je kazao da bi bilo dobro da se točno zna što podliježe referendumskom odlučivanju zbog mogućih zloupotreba, osobito u svjetlu problema s lažnim informacijama.

Objasnio je da se po pitanju Istanbulske konvencije, koja je dokument Vijeća Europe, izrađuje poseban zakon, a jednom kad se ratificira - taj dokument ima nadzakonsku snagu, dakle između zakona i Ustava.

'Referendum nije prikladan da se na njemu odlučuje o tako kompleksnom dokumentu jer se odlučuje samo s 'da' ili 'ne' ili u cjelini ili ništa, a ovakav dokument je puno rafiniraniji i iz njega se nešto može prihvatiti, a nešto ne. Referendum je okrutan u svome odlučivanju', kaže nam Lauc.

>>> Ustavni stručnjak o referendumu o Istanbulskoj konvenciji: To je vratolomija, pucanj u prazno!

S druge strane, nastavlja stručnjak, Vatikanski ugovori nešto su drugačiji jer se radi o bilateralnim ugovorima između dvije države. U takvim ugovorima, objašnjava, obično se naznači na koji se način može mijenjati taj ugovor. Konkretno, u ovim ugovorima stoji da se mogu mijenjati ako dođe do značajnih promjena u odnosu na okolnosti koje su postojale na dan potpisivanja.

'Bliži sam tome da se ni o ovome pitanju ne bi trebalo ići na referendum', kazao nam je Lauc.

  • +10
  • +7

Održan prosvjedni skup Raskid!4 za raskid Vatikanskih ugovora

Izvor: Pixsell / Autor: Dalibor Urukalovic/PIXSELL

I ustavna stručnjakinja Sanja Barić slaže se u mišljenju da se ni o Vatikanskim ugovorima ni o Istanbulskoj konvenciji ne može odlučivati na referendumu jer su međunarodni ugovori pitanje djelokruga rada Vlade. 'Sakupljanje potpisa eventualno može služiti u političke svrhe, kao vid pritiska te kao bilo koja druga peticija kada se npr. sakuplja nešto za pse i mačke ili na bilo koju drugu temu, ali nema nikakvog pravnog učinka', navela je Barić.

Vatikanski ugovori, kojima su uređeni odnosi između Crkve i države, tema su oko koje se dugo lome koplja u javnosti, a prigovore na njih uglavnom ima lijevo-liberalna oporba.

>>> 'Vatikanski ugovori krše načelo sekularnosti i treba ih ukinuti'

Početkom godine o potrebi revizije Vatikanskih ugovora progovorila je i čelnica GLAS-a Anka Mrak Taritaš, a za bilo kakvu promjenu potreban je pristanak obiju strana potpisnica, hrvatske države i Svete Stolice.

No u dva puta kada je bila na vlasti od 1998. godine, otkada su ti ugovori ratificirani, lijeva koalicija čiji je član bila i Taritaš nije ništa napravila da bi se oni revidirali, pa čak ni u vrijeme teške ekonomske krize, koja je potresala našu zemlju proteklih godina.

Vatikanskim ugovorima reguliran je odnos Hrvatske i Svete Stolice u gospodarskim, pravnim, kulturnim, obrazovnim i vjerskim pitanjima, a kroz četiri ugovora ratificirana u razdoblju od 1997. do 1998. godine.

  • +5
  • +2

Kardinal Josip Bozanić u zagrebačkoj katedrali je predvodio misu za domovinu

Izvor: Pixsell / Autor: Davor Puklavec/PIXSELL

U njima se država obvezala financijski podupirati Katoličku crkvu, što je često predmetom kritike Crkvi nesklonog dijela javnosti. Crkvi se prigovara da netransparentno troši novac koji dobije od države, pa čak i da njime organizira aktivnosti katoličkih udruga koje su organizirale referendum o braku te su se posljednjih dana glasno borile protiv ratifikacije Istanbulske konvencije.

Dugo se nije znalo koliko uopće država godišnje izdvaja za Katoličku crkvu dok konačno Vlada nije otkrila, u odgovoru na pitanje tadašnje zastupnice Nansi Tireli, da Crkvi u prosjeku na godinu daje oko 600 milijuna kuna.

Osim financija, glavne zamjerke Vatikanskim ugovorima su narušavanje sekularnog karaktera države u prvom redu zbog vjeronauka u državnim školama, kojim se diskriminira učenike koji ga ne pohađaju, a protivnici traže i učinkovitu zaštitu hrvatskih građana od kaznenih djela koja počine neki svećenici Katoličke crkve jer su dužni prijaviti zločine samo svojim nadređenima, ali ne i policiji.

Raskid Vatikanskih ugovora traži nekoliko sekularnih udruga koje redovno prosvjeduju protiv njih, no njihovi prosvjedi imaju malen odaziv.

Pregled tjedna bez spama i reklama

Prijavi se na naš newsletter i u svoj inbox primaj tjedni pregled najvažnijih vijesti!