lepeza cijena na fakultetima

Ravnatelji škola na mukama: Poslat ćemo Ministarstvu račune za provjeru diploma

21.01.2019 u 15:38

Bionic
Reading

Provjera diploma oko 90.000 zaposlenih u sustavu obrazovanja, na traženje ministrice Blaženke Divjak, tek se zahuktava. Osnovne i srednje škole sortiraju diplome svojih zaposlenika prema ustanovama koje su ih izdale te se raspituju o troškovima provjere njihove vjerodostojnosti. Ta je usluga besplatna na nekim fakultetima, no ponegdje skače i do 400 kuna - za provjeru samo jedne diplome. S obzirom na to da škole u svojim proračunima nisu predvidjele sredstva za provjeru diploma, svoje će račune, doznajemo, isporučiti Ministarstvu znanosti i obrazovanja (MZO)

Potaknuta slučajem lažne diplome djelatnice MZO-a, ministrica Blaženka Divjak naložila je svim školskim ravnateljima da provjere vjerodostojnost diploma svojih službenika i namještenika, dakako one koje nisu već provjerene u matičnim institucijama. Traži i da škole ubuduće provjeravaju vjerodostojnost diploma prilikom svakog zapošljavanja na neodređeno, što će moći propisati i u novim pravilnicima o zapošljavanju, na kojima upravo rade.

U prvoj fazi provjeravat će se diplome zaposlenih u osnovnim i srednjim školama, a potom će na red doći agencije, sveučilišta i instituti. U MZO-u očekuju da će opsežan proces provjere vjerodostojnosti potrajati najmanje godinu dana, a u slučaju otkrivanja falsifikata ravnatelji su o tome dužni obavijestiti policiju i Ministarstvo. Ta hvalevrijedna inicijativa, koju bi trebale provesti sve službe na državnom i lokalnom proračunu, pa i one na Markovu trgu koje trenutno operiraju pod sloganom 'vjerodostojno', lansirana je s porukom da falsifikatori ne smiju biti u blizini djece i odgajati ih za budućnost. Međutim, zaštekalo je već na prvom koraku.

Nikica Mihaljević, predsjednik Hrvatske udruge ravnatelja osnovnih škola (HUROŠ), kaže za tportal da ga ovih dana zovu ravnatelji, u nedoumici što im je činiti po pitanju neplaniranih troškova provjere diploma temeljem dopisa MZO-a koji ih je dočekao s prvim danom drugog polugodišta.

'Apelirali smo na Ministarstvo da pokuša naći rješenje s fakultetima i pomoći školama. Kad zbrojimo račune, tražit ćemo od Ministarstva pokrivanje tog troška, a ako se to ne realizira - čekat ćemo do daljnjeg. Isto to predlažem i ravnateljima koji me pitaju o troškovima. Nemamo tih sredstava, ona nisu predviđena u našim proračunima', rekao je Mihaljević, inače ravnatelj Osnovne škole dr. Ante Starčevića u zagrebačkoj Dubravi.

Gostujući u emisiji 'Otvoreno' HTV-a, Mihaljević je zamolio MZO da pomogne školama i vodi računa o tome da fakulteti budu susretljivi i suradljivi. Drugim riječima, fakulteti koji inače naplaćuju usluge provjere vjerodostojnosti diploma mogli bi u ovom slučaju napraviti izuzetak i besplatno odraditi posao.

Maro Alavanja, posebni savjetnik ministrice Divjak, nije odbacio mogućnost da MZO na neki način pomogne školama, no istovremeno je apelirao na fakultete da se i oni solidariziraju jer bi bilo 'krajnje neprimjereno u ovoj situaciji ići zarađivati'.

'Ministarstvo je u redovitoj komunikaciji s udrugom ravnatelja, pa ćemo vidjeti je li moguće uskočiti s kakvom pomoći. Ali ne vidim zašto se tako kratka procedura ne bi besplatno odradila. Važno je da se sustav provjeri i provjetri i da se svi falsifikatori promptno maknu zato što ne smiju biti u kontaktu s djecom. Zamislite samo da vam operaciju izvodi liječnik bez diplome', poručio je Alavanja u ponedjeljak, podsjećajući da je mjeru provjere vjerodostojnosti isprava zaposlenika prvo uvelo Ministarstvo uprave 2017. godine.

Na upit tportala o eventualnom daljnjem postupanju oko troškova, iz MZO-a odgovaraju 'između redaka'. Ministarstvo, naime, ne može naložiti fakultetima da besplatno provjeravaju diplome, ali im može preporučiti da to učine.

  • +50
Blaženka Divjak Izvor: Cropix / Autor: Marko Todorov / CROPIX

'Neki fakulteti i sveučilišta tako besplatno rade rutinsku provjeru, neke diplomante se može provjeriti i online, kao primjerice na Fakultetu strojarstva i brodogradnje, a ukoliko se provjere i budu naplaćivale, važno je da iznos bude isključivo vezan za to kratko vrijeme koje je potrebno za rutinsku provjeru podataka', poručili su iz Ministarstva.

Provjera podataka jest rutinski posao, ali neće svugdje jednako trajati - ovisno u kojoj je mjeri evidencija digitalizirana i moraju li se 'kopati' dosjei i provjeravati knjige, ali i o tome potječe li diploma iz inozemstva, jer se tada kao posrednik u komunikaciji s institucijama izvan Hrvatske angažira Ministarstvo vanjskih i europskih poslova. Zoran Bekić, ravnatelj Sveučilišnog računskog centra Sveučilišta u Zagrebu, potvrdio je da ne postoji jedinstvena baza diploma, iako nema prepreka da se pristupi formiranju takve baze.

'Uz određenu dozu pažnje, jer se ipak radi o osobnim podacima, nema razloga da u Hrvatskoj ne uspostavimo javnu evidenciju diploma i da ona bude temelj za još jednostavniju provjeru vjerodostojnosti svakog takvog dokumenta', poručio je Bekić.

  • +4
Studenti kao saborski zastupnici Izvor: Cropix / Autor: Goran Mehkek

Najviše zahtjeva za provjeru diploma očekuju fakulteti s nastavničkim smjerovima. Snježana Prijić Samaržija, rektorica Sveučilišta u Rijeci, nema razloga za brigu jer institucija kojom upravlja ima bazu podataka o izdanim diplomama. 'Rutinski to obavljamo, kad god dobijemo upit, bilo da se radi o internoj proceduri prilikom zapošljavanja, bilo nekakvoj sumnji. U posljednje vrijeme to je relativno učestalo. To je vrlo brza, besplatna i efikasna procedura: provjeri se postoji li u evidenciji osoba koja tvrdi da ima diplomu i utvrdi se vjerodostojnost', objasnila je Prijić Samaržija.

Osim spomenutog FSB-a, svojevrsnu elektroničku bazu diplomiranih studenata ima Medicinski fakultet u Zagrebu te na zahtjev besplatno provjerava vjerodostojnost diploma. Tu uslugu ne naplaćuje ni Filozofski fakultet u Splitu, u okviru kojega Učiteljski studij obrazuje buduće učiteljice i učitelje razredne nastave. S Filozofskog fakulteta u Zagrebu za tportal su potvrdili da temeljem preporuke MZO-a neće naplaćivati provjeru diploma. Inače, provjera diplome zatražena od privatnog poslodavca košta čak 400 kuna.

  • +5
Studenti i profesori Filozofskog fakulteta prosvjeduju ispred Rektorata / arhiva Izvor: Pixsell / Autor: Marko Lukunić

Učiteljski fakultet u Zagrebu, međutim, odlukom iz 2014. godine naplaćuje provjeru vjerodostojnosti diploma i svjedodžbi po 125 kuna, što ostaje na snazi do daljnjeg.

Na Hrvatskim studijima, čiju je krivotvorenu ispravu imala djelatnica MZO-a, izdavanje potvrde o vjerodostojnosti diplome košta 200 kuna, a na upit tportala hoće li naplaćivati i najavljenu provjeru po nalogu Ministarstva, odgovaraju da će o tome tek odlučivati i da 'sama tematika jest od javnoga interesa i za širu dobrobit'. S Ekonomskog fakulteta u Zagrebu, na kojemu provjera diplome inače košta 150 kuna, 'osim za potrebe Ministarstva i Sveučilišta', odgovorili su da oni ne naplaćuju provjeru vjerodostojnosti diploma zatraženih od tijela državne uprave. Osnovne i srednje škole, međutim, nisu tijela državne uprave, pa u ovom slučaju ne bi bilo zgoreg da provjeru u njihovo ime zatraži upravo MZO.

VILIM RIBIĆ

'Fakulteti ne rade za eksere'

Vilim Ribić, predsjednik Matice hrvatskih sindikata, napominje da svaki rad mora biti prepoznat i priznat, pa ako provjera diploma bude predstavljala stvarno opterećenje fakultetima, država će to morati platiti. 

'Ne može očekivati od njih da rade za eksere. Država ionako sve plaća, a pogotovo treba plaćati ono što sama inicira. Ovdje je u pitanju izrazit javni interes, koji je artikuliralo i samo Ministarstvo, tražeći da se provede provjera diploma. Onda se to mora platiti. Eventualno, ako je u pitanju pola radnog dana, to se može napraviti gratis, u ime dobrih odnosa s Ministarstvom i temeljem dobre volje, ali ako je to tjedan, dva posla – to i košta. Na neke se fakultete očekuje veliki pritisak i to se mora platiti', kaže Ribić.

Sindikalac dodaje da je i u najgoroj diktaturi, u ranom socijalizmu 50-ih godina, bilo direktiva da se nešto odradi, ali se uvijek prepoznavao i obračunavao dodatni rad. U suprotnom, bilo bi to izigravanje principa da naručitelj plaća za odrađeni posao. 

'Ne može to tako. Svaki rad košta, a fakulteti će procijeniti koliko imaju posla i mora li se to platiti', zaključio je Ribić.