Početkom lipnja u zatvoru u Cagliariju zabilježeno je 33. samoubojstvo zatvorenika ove godine, što je alarmiralo predsjednika Sergia Mattarellu da zatraži brze mjere zbog 'dramatičnog' porasta suicida među njima, nazivajući to 'pravom hitnom potrebom društva'.

Talijanski zatvorski sustav pati od prenapučenosti, manjka osoblja i neadekvatne psihijatrijske skrbi. Novi zakon, koji je donijela vlada premijerke Meloni, produljuje zatvorske kazne, uvodi 14 novih kaznenih djela i ograničava alternative zatvorskoj kazni. Također, zakon pooštrava sankcije za prosvjede, zabranjujući blokade cesta i slične oblike neposlušnosti.

Premijerka Meloni tvrdi da ove mjere štite ranjive skupine u društvu te kaže: 'Odlučno djelujemo protiv nezakonitih okupacija, ubrzavamo deložacije i štitimo obitelji, starije osobe i poštene vlasnike nekretnina.'

Ipak, kritičari upozoravaju da pooštrenje kazni neće nužno donijeti veću sigurnost.

'Opasna je iluzija misliti da duže zatvorske kazne i više njih vode većoj sigurnosti', kaže Vittorio Manes, profesor kaznenog prava, piše Politico.

Neredi sve češći

U talijanskim zatvorima nalazi se oko 62.000 ljudi u prostorima predviđenim za njih 51.000. Neredi u njima stoga su sve češći - u lipnju je u Genovi izbila pobuna zbog navodnog seksualnog zlostavljanja zatvorenika, a ugušena je tek nakon intervencije interventne policije. Isti dan Senat je usvojio sigurnosni zakon koji je preložila Meloni.

Njezina vlada odbacuje alate koje su koristili prethodnici, poput amnestije i skraćenja kazni, tvrdeći da oni narušavaju pravnu sigurnost i autoritet države.

Alessio Scandurra iz organizacije Antigone upozorava da zatvori nisu samostalne zajednice i zahtijevaju vanjsku pomoć te da utišavanje prosvjeda u njima može samo pogoršati stanje. Također, porast samoubojstava događa se najčešće u odjelima s izolacijom, gdje zatvorenici imaju vrlo malo kontakta s drugima.

Država završila na Europskom sudu za ljudska prava

Italija je već 2013. godine suočena s presudom Europskog suda za ljudska prava zbog nehumanih uvjeta u zatvorima, što je rezultiralo pokušajima smanjenja prenapučenosti i uvođenjem otvorenih režima koji zatvorenicima omogućuju veću slobodu kretanja. No te su reforme sada ugrožene.

Vlada je najavila izgradnju novih zatvorskih kapaciteta i zapošljavanje dodatnog osoblja, ali kritičari tvrde da to ne rješava trenutnu krizu.

'Gradnja novih zatvora samo gura problem u budućnost', kaže Scandurra.

Glavni uzrok prenapučenosti su recidivisti, osobe koje se više puta vraćaju u zatvor, a on bi prema stručnjacima trebao biti mjesto za resocijalizaciju, ne samo za kažnjavanje.

Scandurra zaključuje: 'Znamo koja su rješenja, ali nedostaje politička volja da se ona i provedu.'