Preliminarni rezultati ruskih parlamentarnih izbora donijeli su očekivanu pobjedu Jedinstvenoj Rusiji, stranci koja podupire predsjednika Vladimira Putina. Nakon prebrojavanja većeg dijela glasova osvojila je 57,5 posto glasova na stranačkim listama te je na putu da zadrži ustavnu većinu u Državnoj dumi. Izbori su održani u vrlo kontroliranom političkom okruženju, bez kandidata koji se otvoreno protive ratu u Ukrajini
Nakon nešto više od 71 posto prebrojanih glasova Jedinstvena Rusija osvojila je 57,5 posto glasova. Komunistička partija bila je druga s oko 14 posto, a nacionalistički LDPR treći s 8,7 posto. Prema projekcijama državne agencije TASS, Putinova stranka trebala bi zadržati dvotrećinsku većinu u Dumi od 450 zastupnika, dovoljnu i za izmjene ustava.
Za Jedinstvenu Rusiju rezultat nije iznenađenje jer već godinama dominira donjim domom ruskog parlamenta, a nijedna od ostalih stranaka nije joj se približila.
Prema preliminarnim rezultatima, mjesta u Dumi trebale bi osvojiti i Komunistička partija, Liberalno-demokratska partija Rusije, Novi ljudi i Pravedna Rusija. Sve su te stranke u prethodnom sazivu podržavale ključne politike Kremlja, uključujući odluke povezane s ratom u Ukrajini, piše BBC.
Izbori su bili prvi parlamentarni od početka ruske invazije na Ukrajinu u veljači 2022., a održani su nakon više od četiri i pol godine rata koji je Rusiji donio velike vojne gubitke i gospodarske probleme. Posljednjih mjeseci zemlja se suočava i s nestašicama goriva nakon ukrajinskih udara na njezina naftna postrojenja.
Glasanje se održavalo i na okupiranim ukrajinskim područjima koja je Rusija proglasila svojim teritorijem, što Ukrajina i većina međunarodne zajednice ne priznaju.
vezane vijesti
Antiratna oporba ostala izvan parlamenta
Među onima koje neće ući u novu Dumu je liberalni Jabloko, jedina registrirana ruska stranka koja se otvoreno protivila ratu i zagovarala prekid vatre.
Ruski Vrhovni sud u kolovozu je poništio registraciju njezine savezne kandidacijske liste, pozivajući se na kršenje izbornih pravila, a ona je osporavala takvu odluku. Dio njezinih kandidata ipak je mogao sudjelovati u utrkama u pojedinačnim izbornim jedinicama, no prema preliminarnim rezultatima nijedan nije osvojio mandat.
Predsjednik Jabloka Nikolaj Ribakov ocijenio je da se sastav parlamenta neće bitno promijeniti. 'Kakav bi drugi rezultat mogao biti kada je na glasačkom listiću bilo deset stranaka i sve podržavaju Putinovu politiku?' rekao je za BBC. 'Ne mislim da će se Duma promijeniti. Glasat će sto posto za Putinovu politiku, baš kao i dosad', uvjeren je Ribakov.
Iz Jabloka tvrde da su njihovi kandidati i promatrači tijekom kampanje bili izloženi pritiscima. Dio članova stranke završio je u zatvoru zbog antiratnih izjava, a većina onih koji su se otvoreno protivili ratu bila je isključena iz utrke.
Izbori završili uz velik napad dronovima
Posljednji dan trodnevnog glasanja obilježio je veliki ukrajinski napad dronovima na Moskvu i druge ruske regije.
Prema ruskim vlastima, u moskovskoj regiji poginule su tri osobe, a pogođeno je i postrojenje moskovske rafinerije nafte te su ruske vlasti optužile Ukrajinu da je napadom pokušala omesti izbore. Kijev nije potvrdio da je cilj operacije bio utjecati na glasanje.
Napadi dronovima duboko na ruskom teritoriju posljednjih mjeseci postali su sve češći, osobito na energetsku infrastrukturu.
Također, kako piše Euronews, ruske vlasti izvijestile su o velikom broju kibernetičkih akcija tijekom izbora. Predsjednica Središnjeg izbornog povjerenstva Ella Pamfilova rekla je da je zabilježeno više od 1000 valova DDoS napada na infrastrukturu povezanu s izbornim procesom. Nije navela tko stoji iza tih napada.
Putin prikazao izbore kao test potpore ratu
Putin je uoči glasanja predstavio ovaj izborni ciklus kao pokazatelj potpore ruskoj vojsci i politici Kremlja u Ukrajini. 'U vašem izboru i vašoj volji ponovno će se pokazati da milijuni ljudi stoje iza naših vojnika', rekao je u televizijskom obraćanju prije izbora.
Kremlj će zato njihov rezultat vjerojatno isticati kao potvrdu potpore svojoj politici, premda je politička konkurencija bila snažno ograničena, a većina kandidata koji su se otvoreno protivili ratu nije smjela sudjelovati.
Jedno od pitanja koje u Rusiji izaziva posebnu pozornost jest mogućnost nove mobilizacije, a Putin je početkom rujna odbacio takve spekulacije. 'Trenutačno ne postoji scenarij koji bi zahtijevao mobilizaciju', rekao je, nazivajući tvrdnje o novom pozivu pričuvnika informacijskom operacijom protiv Rusije.
Unatoč tim uvjeravanjima, pitanje mobilizacije i dalje izaziva zabrinutost dijela ruskog stanovništva. Nakon izbora važnije od samog rezultata zato će biti to kako će Kremlj političku pobjedu Jedinstvene Rusije koristiti u nastavku rata i unutarnjoj politici.
