U europskim sigurnosnim krugovima raste zabrinutost da bi Rusija u idućim mjesecima mogla pokušati testirati NATO i njegovu spremnost na zajednički odgovor, piše The Guardian.

Upozorenja dolaze nakon što je poljski premijer Donald Tusk rekao parlamentu da obavještajne procjene upućuju na mogućnost ruskog napada dronovima ili projektilima na teritorij NATO-a u sljedećih nekoliko mjeseci. Prema Tusku, cilj bi mogao biti pokušaj dokazivanja da je članak 5. Sjevernoatlantskog ugovora ‘više teorijski nego praktičan’.

Francuski predsjednik Emmanuel Macron ocijenio je Tuskova upozorenja ‘utemeljenima i dobro dokumentiranima’. U petak je zbog rastuće ruske prijetnje na izvanredni sastanak u Parizu pozvao čelnike stranaka i predsjedničke kandidate za izbore 2027. godine.

‘Mjeseci, ne godine’

Posebno ozbiljno upozorenje stiglo je iz Češke. Michal Koudelka, direktor češke sigurnosne službe BIS, rekao je Guardianu da se među mogućim scenarijima razmatra čak i ograničeni ruski upad na teritorij neke članice NATO-a koja graniči s Rusijom.

‘Moguće je. To bi moglo uključivati ograničeni upad, provokacije pod lažnom zastavom, masovnu kampanju utjecaja’, rekao je.

Na pitanje o vremenskom okviru odgovorio je da bi se takav scenarij mogao odviti u roku od ‘nekoliko mjeseci, a ne godina’.

Istodobno je naglasio da velik broj ljudi radi sve što može kako se takav razvoj događaja ne bi ostvario.

Baltičke službe smiruju situaciju

Zanimljivo je da iz baltičkih država, koje izravno graniče s Rusijom ili ruskim teritorijem, stižu nešto opreznije procjene. Šef latvijske sigurnosne službe VDD Normunds Mežviets rekao je da njegova služba trenutačno ‘ne vidi naznake neposrednog napada’.

Potvrdio je, međutim, da postoje znakovi da se Moskva priprema za ‘odlučnije djelovanje’ u Europi. Nije jasno, dodao je, radi li se o pripremama za konkretne vojne operacije ili o široj strategiji širenja straha i nesigurnosti u zapadnim društvima.

Glavni tajnik estonskog ministarstva vanjskih poslova Jonatan Vseviov upozorio je pak na ‘paniku na društvenim mrežama’ oko mogućeg ruskog napada.

Poručio je da će vlasti jasno upozoriti javnost bude li postojao stvaran razlog za strah, a dotad pozvao građane da ostanu mirni i nastave podupirati Ukrajinu.

Kremlj odbacuje tvrdnje

Rusija odbacuje tvrdnje da planira napad na NATO. Glasnogovornik Kremlja Dmitrij Peskov rekao je nakon iznenadnog prošlomjesečnog posjeta direktora CIA-e Johna Ratcliffea Moskvi da takve tvrdnje ‘nemaju nikakve veze sa stvarnošću niti s namjerama Ruske Federacije’.

U Europi, međutim, podsjećaju na događaje koji su prethodili ruskoj invaziji na Ukrajinu 2022. godine. Američke obavještajne službe tada su mjesecima upozoravale da Moskva priprema napad, dok je Kremlj to uporno negirao.

‘Eskalirati da bi se deeskaliralo’

Koudelka smatra da je sadašnja ruska taktika ‘eskalirati da bi se deeskaliralo’. Prema njegovoj procjeni, Moskva pokušava pritiskati slabe točke zapadnih društava kako bi smanjila njihovu spremnost na daljnju pomoć Ukrajini.

‘Vjeruju da će, ako dovoljno eskaliraju, europske zemlje odlučiti da više ne podržavaju Ukrajinu’, rekao je.

Sva trojica obavještajnih čelnika s kojima je razgovarao Guardian očekuju intenziviranje ruskih sabotažnih aktivnosti u Europi tijekom idućih mjeseci.

Šef švedske vojne obavještajne i sigurnosne službe Thomas Nilsson posebno je izdvojio nedavni incident s naoružanim dronom u zračnoj luci Leipzig, za koji su njemačke vlasti optužile rusku obavještajnu službu. Nilsson je taj događaj nazvao ‘prekretnicom’, upozoravajući da napadi koji mogu izazvati ljudske žrtve ili uništenje kritične infrastrukture predstavljaju novu razinu prijetnje.

Latvijski obavještajci istodobno primjećuju promjenu u izboru meta. Umjesto nasumičnih sabotaža i podmetanja požara, sve se više pojavljuju ciljevi povezani s pomoći Ukrajini, željeznička infrastruktura i obrambena industrija.