Potpisan 20. veljače, taj je zakon posljednji u nizu propisa koji pooštravaju mogućnosti vlasti da ograniče vijesti i informacije unutar Rusije.

Nova mjera, koju su zastupnici usvojili ranije ovog tjedna, daje FSB-u ovlast da zahtijeva od pružatelja internetskih usluga, mobilnih ili fiksnih, da isključe ili ograniče pristup u slučajevima „utvrđenim regulatornim pravnim aktima predsjednika Ruske Federacije“.

Taj potez omogućuje Putinu da osobno odluči kada internetsku komunikaciju u zemlji ili u određenoj regiji treba isključiti, bez obveze da navede razlog.

Također se uklanja svaka odgovornost pružatelja usluga za postupanje po takvom nalogu.

„Samo predsjednik može uvesti ograničenja“, citiran je odvjetnik i dugogodišnji internetski aktivist Sarkis Darbinjan.

Predsjednički ukazi su, kako je naveo, jednostavniji od vladinih uredbi.

Ruske vlasti posljednjih mjeseci pokušavaju pronaći načine da spriječe ukrajinske dronove da ulaze u ruski zračni prostor. U mnogim slučajevima dronovi koriste ruske podatkovne signale za let prema ciljevima, ponekad na velikim udaljenostima.

Vlasti su pojačale i pritisak na popularne internetske alate, osobito na aplikacije za razmjenu poruka poput WhatsAppa i Telegrama.

Obje aplikacije znatno su usporene u sklopu nastojanja vlade da potakne Ruse na korištenje aplikacije Max, koju podržava država.

Prema jednom izvješću, Telegram bi mogao biti u potpunosti blokiran od 1. travnja.

Ograničenja vezana uz Telegram izazvala su negodovanje blogera koji pomno prate kretanja na bojištu u Ukrajini i prikupljaju sredstva za ruske postrojbe. Telegram uvelike koriste i ruski vojnici raspoređeni na terenu.

Tehnološki regulator Roskomnadzor optužio je Telegram, koji je osnovao poduzetnik u egzilu Pavel Durov, za stvaranje tržišta za procurjele osobne podatke ruskih građana.