'Osnovni smisao svih rituala koji su posvećeni Božiću sadržan je u prazničnoj zdravici 'Daj, Bože, zdravlja i veselja u našem domu!' Kako sam blagoslovom i prizivom Božjim i pravoslavni svećenik, moja peteročlana obitelj proslavlja Božić uz sve tradicionalne sadržaje koje sam naslijedio od svoga djeda', ispričao je za tportal protojerej-stavrofor Predrag Azap, paroh vinkovački i cijele Cvelferije.

Uoči badnje večere okadit će kuću mirisom tamjana uz 'Božićnu pjesmu' i molitvu 'Oče Naš'. Na stolu će se naći posna jela poput juhe od rajčice, pečena riba i krumpir salata s lukom, a nakon toga jest će se posni kolač od oraha ili takozvana 'orasnica', kao i suhe šljive te smokve.

'Za Badnjak se siječe hrastova grana koja se, ako se ima štednjak na drva, naloži u večernjim satima kada se slama unese u kuću. S obzirom na to da živim u gradu, onda tu granu stavljamo kod ulaznih vrata i okitimo je ukrasima i bombonima. Domaćin pred vratima pozdravlja riječima: 'Dobro večer i sretno Badnje veče', opisuje božićne običaje protojerej-stavrofor.

I prema julijanskom kalendaru vjernici se kroz četiri tjedna pripremaju za proslavu Božića. Dok se kod katolika to naziva adventom, ovdje su to četiri pripremna tjedna posta.

'Mnogi sve te dane poste, ali na žalost neki ne mogu. Poznato je i kako se u vrijeme božićnog posta u našoj Slavoniji i Srijemu održavaju svinjokolje, s obzirom na to da je zimsko vrijeme pogodno za čuvanje mesa i hrane koju ljudi pripremaju za svoja domaćinstva. No trudimo se kroz misiju Crkve da vjernici shvate značaj posta te budu dobri ljudi i kršćani', napomenuo je paroh vinkovački i cijele Cvelferije.

Vjernici koji su se pravilno pripremali i postili, na svetoj se liturgiji na sam Božić mogu pričestiti kako bi doživjeli radost u svoj punini.

'Mnogi zbog toga na Božić pripremaju obilan ručak na kojem će se naći pečenje, juha s guščjim ili drugim knedlama od jetrice, crveni sos, sarma. Za predjelo se jedu sir, vrhnje, kulen i pihtije, odnosno hladetina. Sve to mora biti blagoslovljeno molitvom. Stol se prekriva bijelim stolnjakom i pali se božićna svijeća. Domaćin kadi kuću tamjanom i pjeva se posebna božićna pjesma 'Roždestvo'. Svi potom pozdravljaju s 'Hristos se rodi!' a odzravlja se s 'Vaistinu se rodi!'.

Iako je važno na taj blagdan biti s prijateljima, oni u kuću dolaze tek drugog ili trećeg dana Božića.

'Na proslavu nekada dolaze i svećenici drugih konfesija, ali i tijekom godine imamo slavlja i svetkovina kada se posjećujemo', dodaje Azap koji je svećenikom Srpske pravoslavne crkve postao prije 27 godina. Čin protojereja-stavrofora ima od prije pet godina. Za svećenika se odlučio još kao dječak kada je odrastao u Tenji nedaleko od Osijeka. U njegovu je parohiju tada stigao mladi svećenik Todor Katić. Upravo je on bio, kaže, presudan za njegov duhovni razvoj jer ga je poslao u Bogosloviju svetog Arsenija u Sremske Karlovce. 

'Dok su moji prijatelji i druga djeca nedjeljom odlazili na nogometna igrališta ili vatrogasne vježbe, kao dječak sam od četvrtog razreda osnovne škole odrastao u porti crkve Svetog Nikole u Tenji kod Osijeka', prisjeća se protojerej-stavrofor Azap čiji je stariji sin krenuo njegovim stopama i završio bogosloviju te se priprema za ženidbu kako bi postao đakonom u nekoj od njihovih crkvi.