U zagrebačkom Slovenskom domu večeras je predstavljena monografija 'Poimenovanja Piranskega zaliva' (Imenovanja Piranskog zaljeva), a napisali su je Drago Kladnik, Primož Pipan te Primož Gašperčič, stručnjaci s Geografskog instituta Antona Melika – znanstvenoistraživačkog centra Slovenske akademije znanosti i umjetnosti iz Ljubljane, te su u njoj predstavili svoja saznanja o razvoju imenovanja Piranskog zaljeva kroz dugu povijest i rasvijetlili okolnosti koje su dovele do sada već više od dva desetljeća dugog graničnog spora između Hrvatske i Slovenije
Kako su naglasila trojica autora, nakana im je bila potpuno objektivno pristupiti toj problematici i izbjeći bilo kakvu političku konotaciju vezanu za granični spor koji je ovog ljeta doživio vrhunac nakon afere prisluškivanja slovenskih arbitražnih sudaca, što je dovelo do prekida sudjelovanja Hrvatske u arbitraži.
Ova monografija, koja je u Sloveniji postala bestseler i čija je ukupna naklada rasprodana, predstavlja tijek mijenjanja hidronima i talasonima kroz povijest koju su nametali različiti vladari, počevši od Mletačke Republike, Napoleonovih Ilirskih provincija, Austro-Ugarske, fašističke Italije i SFRJ pa sve do današnjih dana.
Najznačajniji dio publikacije bavi se kronološkim praćenjem 104 kartografskih izvora počevši od 1525. pa sve do današnjih dana, a oni omogućuju shvaćanje toga kako se mijenjalo imenovanje zaljeva, osobito u posljednjih dvadesetak godina, koliko traje hrvatsko-slovenski granični prijepor.
Trojica autora su i statistički obradila te pobrojala korištenja naziva Savudrijska vala u hrvatskim medijima, a koji smatraju novodobnim izrazom te neutemeljenim, dodavši kako se taj izraz sve manje koristi u hrvatskim medijima te ga je gotovo u potpunosti zamijenio naziv Piranski zaljev, kako ga nazivaju i Slovenci.
Također, slovenski geografi su naglasili da različito imenovanje hidronima i talasonima nije svojstveno samo za Hrvatsku i Sloveniju te da slične prijepore imaju Južna Koreja i Japan - naime oni more između tih dviju zemalja nazivaju svaki svojim nazivom, Japansko more i Istočno more, te ulažu iznimno visoke svote novca za lobiranje kako bi pokušali ishoditi međunarodno priznat i standardiziran geografski naziv.
Takvo što pak, naglašavaju slovenski geografi, u hrvatsko-slovenskom sporu nije potrebno jer su, kako kažu, takve provokacije nepotrebne, zaključivši da se nadaju da će se pogranični spor što prije riješiti na obostranu korist.
