Riječ je o jednoj od dosad najvećih demonstracija kineske vojne moći. Narodna oslobodilačka vojska simulirala je ratni scenarij protiv Tajvana, a u manevrima su, prema službenim navodima Pekinga, sudjelovali razarači, fregate, amfibijski jurišni brodovi te borbeni i bombarderski zrakoplovi.

Tajvansko ministarstvo obrane priopćilo je da su kineske snage ispaljivale dalekometno oružje, a projektili su pali u blizini granice, 24 nautičke milje ispred obale Tajvana. Vlada u Taipeiju manevar je opisala kao 'provokativan i neodgovoran čin'.

Odgovor na američko naoružavanje Tajvana

Promatrači aktualne vježbe vide i kao izravnu reakciju Pekinga na nedavno odobrene isporuke američkog oružja Tajvanu. Kineski ministar vanjskih poslova Wang Yi u utorak je oštro kritizirao SAD zbog vojne pomoći vrijedne 11 milijardi dolara.

Vojna demonstracija uklapa se u širi obrazac stalne eskalacije. U prvih devet mjeseci ove godine kineski borbeni zrakoplovi čak su 3056 puta ušli u tajvanski zračni prostor. U istom razdoblju prošle godine takvi incidenti zabilježeni su 2301, dok ih je 2019. bilo tek 20, pokazuju podatci Američko-kineske komisije za ekonomski i sigurnosni pregled (USCC), neovisno tijelo koje je osnovao američki Kongres.

Prema procjenama stručnjaka, cilj kineske strategije jest dugotrajno iscrpljivanje Tajvana stalnim pritiscima i demonstracijama sile. Peking Tajvan smatra dijelom vlastitog teritorija, iako otok nikada nije bio dio Narodne Republike Kine, osnovane 1949. godine, te ima vlastite zakone i demokratski izabranu vladu.

Tajvan se priprema za najgori scenarij

Koliko ozbiljno Taipei shvaća prijetnju, pokazuje niz odluka donesenih posljednjih mjeseci. Krajem studenoga predsjednik Lai Ching-te najavio je da će tajvanske obrambene snage u sljedećih pet godina dobiti dodatnu injekciju od gotovo 35 milijardi eura. Cilj je poslati jasnu poruku odlučnosti u obrani.

Ovoga ljeta Tajvan je održao i najveću nacionalnu vojnu vježbu 'Han Kuang' od 1984. godine. Tajvansko ministarstvo obrane procjenjuje da bi Kina već 2027. mogla biti sposobna izvesti napad na otok. Ta se procjena temelji na informacijama američkih obavještajnih službi, prema kojima je kineski predsjednik Xi Jinping dao nalog vojsci da do tog roka razvije potrebne kapacitete.

U Berlinu i drugim europskim prijestolnicama raste zabrinutost. Reinhard Bütikofer, dugogodišnji zastupnik u Europskom parlamentu i supredsjedatelj Njemačko-tajvanske platforme za dijalog, izjavio je za njemački Handelsblatt da 'Kina vrši ekstreman pritisak na Tajvan – veći nego ikad prije'.

Japan i SAD sve otvorenije u igri

Napetosti su se dodatno pojačale u slučaju Japana. Japanska premijerka Sanae Takaichi otvoreno je izjavila ono što je već godinama dio službene politike Tokija: kineska blokada Tajvana, a posebno napad, predstavljali bi 'egzistencijalnu prijetnju' i za Japan te bi zahtijevali odgovor.

Peking je nakon toga pokušao međunarodno diskreditirati Japan. Tijekom telefonskog razgovora između predsjednika SAD-a Donalda Trumpa i Xi Jinpinga, Kina je japansku vladu neizravno dovela u vezu s japanskim agresorima iz Drugog svjetskog rata.

U izvješću USCC-a navodi se da je 'kineska kampanja protiv Tajvana ušla u novu fazu', dok se vremenski prostor za uspostavu učinkovite odvraćajuće strategije za SAD i Tajvan ubrzano smanjuje.

Ključno pitanje: Na čijoj je strani Washington?

Stav SAD-a presudan je za ishod eventualne krize. Sam Tajvan teško bi mogao parirati kineskoj vojnoj nadmoći. Bivši američki predsjednik Joe Biden više je puta neobično jasno naglašavao spremnost da pomogne Tajvanu, no izjave njegovog nasljednika Donalda Trumpa kod dijela analitičara izazvale su sumnje u to koliko mu je otok doista važan.

Ann Kowalewski iz američke konzultantske kuće Beacon Global Strategies upozorava da u Washingtonu oduvijek postoje suprotstavljeni stavovi o Tajvanu.

'Podjele unutar Trumpove administracije uvelike odražavaju šire podjele u američkoj politici', rekla je za Handelsblatt, dodajući da je Trump u odnosima s Kinom snažno pod utjecajem velikih američkih tehnoloških kompanija.

Unatoč tome, sredinom prosinca SAD i Tajvan sklopili su povijesni sporazum o prodaji oružja vrijedan 11 milijardi dolara. 'Trump vrši pritisak na Tajvan da poveća obrambeni proračun na pet posto BDP-a', rekao je George Yin iz Centra za kineske studije pri Nacionalnom tajvanskom sveučilištu.

Predsjednik Lai na to se obvezao, dok je Kina reagirala sankcijama protiv američkih obrambenih tvrtki.

'Siva zona' umjesto otvorenog rata

Ipak, u Tajvanu raste zabrinutost zbog nepredvidivosti američkog predsjednika. Prema anketi provedenoj među više od tisuću Tajvanaca, 78 posto ispitanika vjeruje da bi Trump u slučaju sukoba dao prednost američkim interesima ispred međunarodnih ili tajvanskih.

'Te sumnje mogle bi oslabiti tajvansku odlučnost za samoobranu', upozorava Yin, navodeći kao primjer to što je oporbena stranka KMT, koja ima većinu u parlamentu, blokirala vladin plan povećanja obrambenog proračuna.

Zbog toga Europa, prema njegovu mišljenju, ima ključnu ulogu stabilizatora. 'Za europske zemlje presudno je pojačati prisutnost u Indo-Pacifiku i tajvanskom stanovništvu dati osjećaj veće sigurnosti', ističe Yin. 'To je jedan od načina da se spriječi sukob s Kinom.'

Analize vodećih think tankova upozoravaju na opasnost eskalacije. Centar za strateške i međunarodne studije (CSIS) nedavno je razradio scenarij kineske blokade Tajvana. U tom slučaju ne bi došlo do izravne invazije, nego do takozvanih 'akcija u sivoj zoni' – postupnog gušenja Tajvana kroz pritiske i kontrolu.

Kineska obalna straža sve se češće ponaša poput policijske sile, tretira Tajvanski tjesnac kao kineski teritorij te provodi inspekcije i identifikacijske kontrole.

Dronovi, blokade i nova vojna tehnologija

Kao odgovor, SAD i Japan vjerojatno bi pojačali vojnu prisutnost u blizini otočja Ryukyu, što bi povećalo rizik nenamjernih incidenata. To japansko otočje nalazi se jugozapadno od glavnog teritorija Japana i relativno blizu Tajvana.

Tehnološki, kineska vojska mogla bi koristiti velike rojeve dronova sposobne za ometanje tajvanskih komunikacijskih i obrambenih sustava. Tajvan se, prema riječima Sheua Jyh-Shyanga iz Instituta za nacionalnu obranu i sigurnosna istraživanja u Taipeiju, mora zaštititi vlastitim satelitima, rezervnim mrežama, protudronskim sustavima i međunarodnim partnerstvima.

'U Aziji ne postoji vojni savez poput NATO-a, zato moramo graditi vlastite mehanizme', kaže on.

Kina posljednjih godina intenzivno modernizira vojsku. Nedavno je bespilotna platforma Jiutian – najveći zračni nosač dronova na svijetu – obavila svoj prvi let iznad pokrajine Shaanxi, izvijestila je državna agencija Xinhua. Letjelica može nositi do šest tona tereta, uključujući projektile zrak–zemlja, kamikaza-dronove i više od stotinu manjih dronova za koordinirane napade.

Stručnjaci u tome vide jasan signal kineske sposobnosti da ozbiljno ugrozi obrambene i komunikacijske sustave Tajvana – bez formalne objave rata.