Na ljestvici stranačkih preferencija (rejting stranaka) SDP je na prvom mjestu s izborom od 24,3 posto (prema prošlomjesečnih 24,1%). S druge strane, HDZ je ovog mjeseca djelomično izgubio potporu koja sada iznosi 21,1 posto (21,6% prije mjesec dana).

Uz ove dvije stranke, izborni prag na nacionalnoj razini prelaze i Hrvatski laburisti s izborom od 7,7 posto (prema 7,5 posto iz studenog) te HNS koji s 5,1% drži četvrto mjesto (u studenom 4,8%). HSS je peti s izborom od 3,2 posto (prema prošlomjesečnih 2,7%), a slijedi nova stranka Orah s izborom od 2,2%.

Sljedeće tri stranke su oko dva posto (HSP dr. Ante Starčević s 2%, HDSSB 1,9% i HSP 1,8%). Tri su liste s istom potporom od 1,4% (HSLS, Nezavisna lista Ivana Grubišića i Nezavisna lista Milana Bandića). Ostale su stranke zabilježile slabiji izbor (IDS 1,3%, Nacionalni forum 0,9%, Hrast 0,9%, HSU 0,5%). Sve ostale stranke imale su skupni izbor od 2,6% posto. Zabilježen je vrlo visok udio građana koji ne znaju za koga bi glasali (20,4%)

U pet dosadašnjih mjesečnih istraživanja u kojima je utvrđivana i preferencija koalicija, aktualna vladajuća koalicija lijevog centra (SDP-HNS-IDS-HSU) bilježi prednost u odnosu na koaliciju desnog centra koju okuplja HDZ (HDZ-HSS-HSP AS-BUZ-HDS).

U prvom istraživanju iz kolovoza ta je prednost iznosila 6,5 postotnih poena (32,9% koalicije lijevog centra prema 26,4% koalicije desnog centra), da bi se u naredna tri mjeseca ta prednost lagano topila. U rujnu je ona bila 6,1 postotnih poena, u listopadu 5,7 postotnih poena, a u studenom 3,6 postotnih poena.

U posljednjem, pak, istraživanju s početka ovog mjeseca, prednost lijeve koalicije se ponovo povećala na 5,3 postotnih poena (28,9% prema 23,6%). Tako se čini i u rezultatima ovomjesečnih preferencija koalicija da otvorena podrška stranaka desne koalicije nije pomogla povećanju njihova izbora (naprotiv, izbor HDZ-a se smanjio za 1,6 postotnih poena u odnosu na rezultate iz studenog).

Predsjednik Josipović s ovomjesečnih 37,7% izbora (prošli mjesec 38,1%) najpozitivniji je političar u zemlji, čime se nastavlja njegova dominacija na ljestvici odabira najpozitivnijeg hrvatskog političara, a koja traje od početka njegova mandata. Drugo mjesto na ovoj ljestvici drži ministar financija Slavko Linić s izborom od 11% (u odnosu na prošlomjesečnih 12%). Sada je Milan Bandić na trećem mjestu s izborom od 4,6% (prošli mjesec 3,7%), dok je predsjednik Laburista Dragutin Lesar četvrti izbor građana s 4,5% (prema 4,7% iz studenog).

Vrh ljestvice negativnog doživljaja hrvatskih političara jedanaesti mjesec zaredom drži Tomislav Karamarko s ovomjesečnih 32,9 posto izbora (prema 29,4% iz studenog). Zoran Milanović je na drugom mjestu s 24,9 posto izbora za najnegativnijeg hrvatskog političara (prema prošlomjesečnih 23,2%).

U posljednjem istraživanju referendum i događaji oko referenduma najvažnija su tema proteklih mjesec dana za 48,5 posto hrvatskih građana. Slijedi već dugogodišnja tema – gospodarska kriza - s izborom od svega 11,8%. Još je samo jedan događaj zabilježio nešto češći izbor za događaj mjeseca - podjela kolone sjećanja za žrtve Vukovara s 10,1%.

Vlada RH u svom dvadeset i trećem mjesecu od potvrde u Hrvatskom saboru, uživa potporu 34,4 posto hrvatskih građana (prije mjesec dana 28,9%), dok Vladinu politiku ne podržava 52,7 posto građana (prema 55,4% iz studenog) uz 12,9 posto neodlučnih. Za svoj je rad Vlada RH dobila istu ocjenu kao i prošli mjesec (2,17). Predsjednik Republike ocijenjen je čvrstom četvorkom (3,62), dok je najslabiju ocjenu rada dobio Hrvatski sabor (2,11).