DVIJE PREINAČENE

Potvrđene kazne za 11 osuđenih za Ovčaru

14.09.2010 u 20:15

Bionic
Reading

Vijeće za ratne zločine Prizivnog suda u Beogradu, odlučujući o žalbama srbijanskog Tužiteljstva za ratne zločine, okrivljenih i njihovih branitelja, potvrdilo je presude za 11 osuđenih i petero oslobođenih u predmetu 'Ovčara', dok je dvoma osuđenima preinačilo presude, priopćeno je u utorak iz tog suda

Prvostupanjska presuda preinačena je tako što je kazna osuđenoj Nadi Kalabi pooštrena s devet na 11 godina zatvora, dok je Ivanu Atanasijeviću, prvobitno osuđenom na 20, kazna smanjena na 15 godina.

Istom presudom odbijena je žalba srbijanskog Tužiteljstva za ratne zločine te potvrđene oslobađajuće presude za petoricu, od ukupno 18 okrivljenih za ratne zločine na Ovčari.

Vijeće za ratne zločine Okružnog suda u Beogradu osudilo je 12. ožujka 2009. godine 13 pripadnika nekadašnje Teritorijalne obrane Vukovara i paravojne postrojbe 'Leva Supoderica' zbog ratnog zločina na Ovčari nad najmanje 193 hrvatska ratna zarobljenika iz bolnice u Vukovaru, dok su ostala petorica optuženih dobila oslobađajuće presude.

Zbog maltretiranja i ubijanja ratnih zarobljenika na Grabovu kod Ovčare na maksimalnu moguću kaznu od 20 godina zatvora u ponovljenom sudskom postupku osuđeni su nekadašnji zapovjednik TO Vukovara Miroljub Vujović i njegov zamjenik Stanko Vujanović, te pripadnici TO Predrag Milojević, Đorđe Šošić, Miroslav Đanković, Ivan Atanasijević i Saša Radak.

Zapovjednik srpske paravojne postrojbe 'Leva Supoderica' Milan Lančužanin osuđen je na šest godina, Milan Vojinović osuđen je na 15 godina, a Jovica Perić na 13 godina.

Nada Kalaba osuđena je na devet godina, dok su Predrag Dragović i Goran Mugoša dobili po pet.

Oslobađajuće presude izrečene su Marku Ljuboji, Slobodanu Katiću i Miloradu Pejiću, Vuji Zlataru te Predragu Madžarcu.

Ponovljeno suđenje optuženima za zločin na Ovčari počelo je u ožujku 2007. godine, nakon što je Vrhovni sud Srbije u prosincu 2006. godine ukinuo presudu donesenu u prvome postupku 12. prosinca 2005. godine, uz obrazloženje da je bilo 'bitnih povreda odredaba kaznenog postupka' odnosno da je pogrešno i nepotpuno utvrđeno činjenično stanje.