Teheran nema ni približno jednake vojne kapacitete, a i oslabljen je prošlogodišnjim ratom s Izraelom i nedavnim protuvladinim prosvjedima. Ipak, analitičari upozoravaju da i dalje može nanijeti ozbiljnu štetu američkim snagama i saveznicima te bi mogao reagirati ako procijeni da je ugrožen opstanak Islamske Republike, piše AP.

Prema izraelskim procjenama, Iran je u lipanjskim sukobima pretrpio velike gubitke, ali još uvijek raspolaže stotinama projektila koji mogu dosegnuti Izrael. Još veći arsenal projektila kratkog dometa mogao bi pogoditi američke baze u Perzijskom zaljevu i američke snage na moru.

Teheran je ranije prijetio zatvaranjem Hormuškog tjesnaca, jedne od najvažnijih svjetskih naftnih ruta, a tijekom prošlotjednih vojnih vježbi tvrdio je da ga je djelomično blokirao.

Vrhovni vođa, ajatolah Ali Hamenei upozorio je da bi Iran mogao potopiti američke ratne brodove dok su visoki dužnosnici poručili da bi američki napad mogao zapaliti regionalni rat. Iranski veleposlanik pri UN-u Amir Sajid Iravani izjavio je da bi 'sve baze, objekti i imovina neprijateljske sile u regiji' bili legitimne mete.

Što Iran ima na raspolaganju?

Izrael je tijekom 12-dnevnog rata u lipnju teško pogodio iranske arsenale projektila dugog dometa, vojni vrh i dijelove nuklearnog programa. SAD je također napao ključne nuklearne lokacije, a tadašnji predsjednik Donald Trump ustvrdio je da su 'uništene'. No stvarni razmjeri štete i brzina eventualne obnove i dalje nisu jasni.

Prema Dannyju Citrinowiczu iz Izraelskog instituta za studije nacionalne sigurnosti, iranski arsenal projektila kratkog dometa uglavnom je ostao netaknut. To povećava rizik od odmazde protiv desetaka tisuća američkih vojnika raspoređenih u Katru, Saudijskoj Arabiji, Jordanu, Ujedinjenim Arapskim Emiratima i drugdje.

'Iran možda jest slab, ali još uvijek ima načina da nanese pravu bol Sjedinjenim Državama, a ima i više motiva nego prije', napisao je Nate Swanson iz Atlantskog vijeća u časopisu Foreign Affairs. 'Iranski dužnosnici smatraju da moraju slomiti Trumpa ili će trajno ostati ranjivi.'

Već su gađali američku bazu u Iraku nakon ubojstva svog vodećeg generala 2020. godine, kao i bazu u Katru pred kraj prošlogodišnjeg rata. Ti su napadi prouzročili materijalnu štetu, ali bez žrtava, dijelom zahvaljujući sustavima ranog upozorenja.

Iran potiče napade diljem svijeta?

Teheran bi mogao djelovati i daleko izvan regije. Zapadne zemlje optužuju ga da preko kriminalnih mreža i naoružanih skupina planira ili potiče napade širom svijeta, uključujući mete povezane s Izraelom i iranskom oporbom.

Izraelski napadi prošle godine ubili su više visokih generala i nuklearnih znanstvenika, razotkrivši ozbiljne sigurnosne slabosti. U jednom trenutku Trump je čak ustvrdio da SAD zna gdje se Hamenei skriva, nazvavši ga 'lakom metom'.

Analitičari smatraju da je Iran u međuvremenu imao mjesece za jačanje unutarnje sigurnosti i pripremu kriznih scenarija. Citrinowicz procjenjuje da bi, u slučaju Hameneijeve smrti, vlast privremeno mogla preuzeti manja kolektivna struktura umjesto jednog nasljednika.

Stručnjaci upozoravaju da smrt 86-godišnjeg vrhovnog vođe, koji vlada više od tri desetljeća, sama po sebi ne bi značila kraj Islamske Republike. Vlast bi se vjerojatno prelila na krug lojalnih dužnosnika ili na Revolucionarnu gardu.

Američki saveznici na meti

Američki partneri u regiji već izražavaju zabrinutost zbog mogućeg širenja sukoba, a izraelski premijer Benjamin Netanyahu poručio je da bi svaki iranski napad na njegovu zemlju izazvao snažan odgovor.

Arapske monarhije Zaljeva dugo se oslanjaju na američku zaštitu, ali ne žele biti uvučene u rat. Saudijska Arabija i Ujedinjeni Arapski Emirati poručili su tako da ne žele da se njihov zračni prostor koristi za napade. Diplomat iz regije, koji je govorio anonimno, rekao je da regionalni čelnici pokušavaju smiriti napetosti između Washingtona i Teherana, upozorivši na moguće ozbiljne posljedice, uključujući nagli skok cijena nafte.

Iran i dalje ima mrežu saveznika, a među njima su jemenski hutisti, proiranske milicije u Iraku, Hezbolah u Libanonu i Hamas na palestinskim teritorijima. No njihova tzv. Osovina otpora pretrpjela je velike gubitke nakon širenja sukoba u regiji od listopada 2023. godine.

Globalna točka pritiska

Jedna od najsnažnijih iranskih poluga ostaje Hormuški tjesnac. Kroz taj uski prolaz, uz samu iransku obalu, prolazi oko petine svjetske trgovine naftom. Američka mornarica predana je održavanju plovidbe, ali iranski napadi mogli bi ozbiljno poremetiti promet, slično kao što su znatno slabiji hutisti uspjeli destabilizirati promet u Crvenom moru posljednjih godina.

Iranske snage su prošlog tjedna tijekom vježbi djelomično zatvorile tjesnac, signalizirajući koliko bi brzo taj važan prolaz mogao postati žarište u slučaju rata.

Na meti bi mogla biti i druga ključna energetska infrastruktura. Napadi na saudijska naftna postrojenja 2019. godine privremeno su prepolovili proizvodnju u toj kraljevini, a za što su američki dužnosnici kasnije okrivili Iran.

Nuklearno pitanje

Trump je nedavno ponovno zaprijetio Teheranu zbog nuklearnog programa, upozorivši da će se dogoditi 'loše stvari' ako ne pristane na sporazum, a novi krug neizravnih pregovora očekuje se u Ženevi.

Iran tvrdi da mu je nuklearni program isključivo mirnodopski dok Washington i saveznici sumnjaju da želi razviti nuklearno oružje. Nakon što je Trump povukao SAD iz sporazuma sklopljenog 2015. godine, Iranci su ubrzali obogaćivanje uranija i nagomilali zalihe blizu razine potrebne za oružje.

Iako su glavna postrojenja pretrpjela značajnu štetu u američkim i izraelskim napadima, nije jasno gdje se nalazi dio obogaćenog materijala. Procjenjuje se da je Iran još daleko od operativnog nuklearnog oružja, ali analitičari upozoravaju da bi radioaktivni materijal mogao predstavljati ozbiljan rizik u slučaju šireg sukoba.