VAGA PRAVDE NA ISPITU

Posljedice PiranLeaksa: Hoće li itko više u Europi vjerovati arbitraži?

  • Autor: Vanja Majetić
  • Zadnja izmjena 28.07.2015 11:07
  • Objavljeno 28.07.2015 u 11:07

Izvor: tportal.hr / Autor: Lybil Oeuvre, Yeu Ninje/Wikimedia, Davor Puklavec/Pixsell

Nakon što je izbio diplomatski skandal vezan za arbitražu u Piranskom zaljevu mnogi su posumnjali u kredibilitet rada samog arbitražnog suda u Haagu jer je lobiranje u arbitražnom postupku najstrože zabranjeno. Mišljenja stručnjaka oko budućnosti arbitraže kao postupka nakon ovog skandala su podijeljena - dok neki vjeruju da će Stalni arbitražni sud u Haagu nastaviti normalno funkcionirati unatoč narušenom kredibilitetu, drugi smatraju da će strane u postupcima jako zazirati od odlaska na arbitražu u budućnosti

Iako se većina promatrača upušta tek u procjene kakav je kredibilitet suda u konkretnom hrvatsko-slovenskom sporu nakon afere PiranLeaks, dobri poznavatelji međunarodnog prava i diplomacije idu korak dalje i pitaju se hoće li afera PiranLeaks tek dovesti do izostanka povjerenja stranaka u nekim budućim arbitražama.

Prof. dr. sc. Goran Bandov, pravnik i politolog, izvanredni profesor i prodekan Visoke škole međunarodnih odnosa i diplomacije Dag Hammarskjöld te europski ekspert za međunarodne političke odnose i međunarodno javno pravo, smatra kako će povrede postupka i grube povrede postulata na kojima se temelji sama arbitraža, a koje su se dogodile u ovom arbitražnom sporu, vjerojatno doprinijeti izostanku povjerenja stranaka u nekim budućim arbitražama.

'Vjerojatno će i neke stranke ovu situaciju uzeti kao izgovor zašto da se ne upuste u sam postupak arbitraže. Pri tome treba naglasiti kako su države, kao osnovni akteri međunarodnih odnosa, i inače sklonije rješavanju svojih pravnih odnosa drugim metodama, posebice pregovorima ili pred sudskim tijelima koja donose rješenja isključivo temeljem međunarodnog javnog prava', smatra Bandov, dodajući kako će vrlo vjerojatno Hrvatska uputiti notifikaciju o postojanju određene pravne povrede postupka ili druge pravne mane za nastavak arbitražnog spora, s detaljnim obrazloženjem kako je došlo do teških povreda procesnih radnji te da su time povrijeđeni osnovni postulati međunarodnog javnog prava i same arbitraže, sa zaključkom da više ne postoji povjerenje u arbitražni postupak.

Uz to, stručnjak za međunarodno pravo naglasio je da prema dosadašnjim aktivnostima Slovenije to nije vjerojatno rješenje, nego se može pretpostaviti da će ona uputiti reakciju na prigovor kojim će ga pokušati osporiti. 'Pri tome će joj otegotna okolnost biti izostanak negiranja ostvarivanja (ne)službenih kontakata i utjecaja na minimalno jednog suca.

Slovenija je nakon otkrića neprimjerenih aktivnosti ostavila dojam da je svjesna procesnih pogrešaka koje je učinila i na koje je direktno utjecala putem svoje službene predstavnice, što se između ostalog očituje ostavkama predstavnice Slovenije Simone Drenik i suca Jerneja Sokolca', mišljenja je Bandov, a zaključuje da će nakon reakcije na prigovor Slovenije biti nastavljen postupak traženja obustave postupka, pri čemu će Slovenija i Hrvatska zauzeti različita stajališta, te će u tom slučaju stranke biti podvrgnute pokušaju pronalaska zajedničkog stava uz pomoć mjera koje predviđa članak 33. Povelje Ujedinjenih naroda, između ostalog pregovorima, anketama, posredovanjem, mirenjem, arbitražom ili sudskim rješenjem, primjerice obraćanjem pravnim ili drugim institucijama. U tom slučaju proces obustave i povlačenja jedne stranke bez privole druge mogao bi trajati i više od godinu dana.

Jedan od najiskusnijih hrvatskih diplomata i naš bivši veleposlanik pri Svetoj Stolici Ivica Maštruko smatra kako je 'na neki način doveden u pitanje kredibilitet suda, ali samo u njegovim pojedinim pravno-formalnim odlukama', no u načelu sud, prema njegovom mišljenju, još uvijek ima kredibilitet, dodajući da je on u cjelini dosad djelovao posve argumentirano.

Zanimljivo je i mišljenje Ines Sabalić, dopisnice zagrebačkog Globusa iz Bruxellesa, koja smatra da 'ne samo da je ubijena arbitraža, već je fatalno kompromitirana'.

Dopisnica se pita treba li pristati na nju 'sada, nakon što je objelodanjeno da strane u postupku suca uz ručak i vino mogu privoljeti na svoju stranu', dodajući kako je pod znakom pitanja i pravedna arbitraža u postupcima Hrvatske i Crne Gore oko Prevlake, s Bosnom i Hercegovinom oko toka rijeke Une te sa Srbijom oko katastarskog razgraničenja s obje strane Dunava te Šarengradske ade.

'Tko će prihvatiti, ma ne samo mi u regiji, nego bilo tko, rezultate arbitraže? Arbitraža je izlaz koji se više ne treba spašavati', zapisala je novinarka na društvenoj mreži, prisnaživši svoje mišljenje sugovornikom iz visokih europskih krugova koji joj je kazao da je arbitraža nakon PiranLeaksa 'ubijena i spaljena'.

Pregled tjedna bez spama i reklama

Prijavi se na naš newsletter i u svoj inbox primaj tjedni pregled najvažnijih vijesti!