propala integracija

Poražavajući rezultati istraživanja u Vukovaru: Hrvatska i srpska djeca ne trebaju jedni druge

  • Autor: V. B./Hina
  • Zadnja izmjena 08.10.2021 17:06
  • Objavljeno 08.10.2021 u 17:06
tportal

Izvor: EPA / Autor: ANTONIO BAT

U panel diskusiji "Izazovi i perspektive obrazovanja u Vukovaru" u petak su u Vukovaru predstavljeni rezultati istraživanja koje se provodilo od 2015. do 2020., a po njima je među vukovarskom djecom srpske i hrvatske nacionalnosti sve manje dodirnih točaka te jedni druge ne trebaju

Panel diskusiju u Vukovaru organizirali su Europski dom Vukovar i njemačka Zaklada Friedrich Ebert.

Predstavljajući rezultate istraživanja od 2015. do 2020. godine o integracijskim procesima u etnički mješovitim zajednicama, Dinka Čorkalo Biruški s Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu rekla je kako je studija Integra Norm pokazala da su međuetnički stavovi djece i roditelja u Vukovaru lošiji nego u drugim međuetničkim sredinama.

"Ne raspravljamo o tome valja li ili ne valja model A, nego što možemo učiniti da se djeca više integriraju jer rezultati istraživanja u Vukovaru pokazuju da srpska i hrvatska djeca više ne trebaju jedni druge. Dvije trećine prijateljstava, odnosno 71 posto djece nema niti jednog prijatelja iz druge nacionalne grupe, a govorimo o tri najbolja prijatelja", rekla je Čorkalo Biruški, ističući da u drugim zajednicama i s drugom djecom to nije ni blizu tako.

Također je rekla da su građani Vukovara najusuglašeniji o potrebi korištenja modela B - dvojezične nastave u obrazovanju djece.

"To ne znači da ljudi nemaju pozitivne stavove i prema modelu A i prema modelu C", rekla je, dodajući kako je u rangu problema građana na prvome mjestu iseljavanje mladih, zatim nedostatak radnih mjesta, a na trećem je mjestu podijeljenost djece u vrtićima i školama.

Siniša Tatalović s Fakulteta političkih znanosti Sveučilišta u Zagrebu rekao je kako je pravo nacionalnih manjina na obrazovanje na vlastitom jeziku i pismu pravo suvremenih i demokratskih država koje se ostvaruje u cijelom europskom prostoru.

"Ono što je za Republiku Hrvatsku bitno reći je da su prava nacionalnih manjina ugrađena u temelje naše države", rekao je, podsjetivši kako Hrvatska ima Ustavni zakon o ljudskim pravima i pravima nacionalnih manjina kojim je regulirano i pravo nacionalnih manjina na obrazovanje.

Tatalović je također podsjetio kako se pravo nacionalnih manjina na obrazovanje u Hrvatskoj ostvaruje kroz tzv. modele A, B i C. Model A je nastava na jeziku i pismu nacionalnih manjina, model B je održavanje dvojezične nastave, a model C njegovanje jezika i kulture.

"Mislim da pravo nacionalnih manjina na obrazovanje ne predstavlja nikakav problem jer je to pravo koje pripada pojedincima kao pripadnicima neke zajednice, a kada govorimo o obrazovanju, o funkcioniranju toga prava odlučuju roditelji za njihovu djecu. Dok postoji interes roditelja da se njihova djeca obrazuju na jeziku i pismu njihove zajednice, to ne bi nikome trebalo predstavljati problem", rekao je Tatalović. Ocijenio je da bi, kad se govori o Vukovaru, i jedna i druga zajednica trebale "učiniti napor da više uče jedni o drugima".

"Mislim da bi se gradske vlasti i predstavnici većinskog naroda trebali više otvoriti i za neke elemente kulture i tradicije i srpske zajednice kako bi došlo barem do minimalnog upoznavanja", poručio je Tatalović.

U panel diskusiji sudjelovao je i potpredsjednik Vlade Boris Milošević, koji je ocijenio da su nacionalne manjine u Hrvatskoj integrativne i uključive i predstavljaju dodatnu vrijednost bogatstvu Hrvatske.

"Ne bih promatrao i govorio o Vukovaru kao o problemu. Ako postoje određeni izazovi, treba razgovarati i treba pustiti da o tome razgovara struka i roditelji i da bilo kakve eventualne promjene budu u suglasju s manjinskom zajednicom", rekao je Milošević.

Po njegovim riječima, Hrvatska ima dobar pravni okvir kad su u pitanju prava nacionalnih manjina na obrazovanje.

"Primjeri dobre prakse postoje u Istri i ja vjerujem da tako može biti u cijeloj Hrvatskoj. Sigurno postoje modeli kako možemo djecu uključiti u međusobni dijalog. Struka bi trebala predložiti koje su to točke, je li to kroz sport ili nešto drugo", rekao je Milošević.

Pregled tjedna bez spama i reklama

Prijavi se na naš newsletter i u svoj inbox primaj tjedni pregled najvažnijih vijesti!