Vrlo blizu granice s Ukrajinom, u poljskom Przedwodowu, nastavlja se istraga incidenta u kojem su u padu projektila poginule dvije osobe. Iako su poljske vlasti potvrdile da se radi o projektilu ruske proizvodnje, još nije jasno tko ga je doista ispalio.

Poljska je zbog toga aktivirala i članak 4. NATO-a, a on nalaže da će se zemlje saveznice 'zajednički savjetovati uvijek kada, prema mišljenju bilo koje od njih, bude ugrožena teritorijalna cjelovitost, politička neovisnost ili sigurnost bilo koje od stranaka'. Zbog toga je već za danas sazvan hitan sastanak veleposlanika pri NATO-u.

'To je obvezujući sastanak za sve članice NATO-a na kojem se razgovara o sigurnosnoj problematici. Može imati i neka konkretna rješenja i dogovore. Primjerice, kada se Turska pozvala na članak 4., na kraju su sustavi Patriot bili razmješteni u Turskoj. Bit svega je da je to obvezujući i ozbiljniji razgovor', kaže za tportal vanjskopolitički analitičar Denis Avdagić.

Što se točno veleposlanici mogu dogovoriti, teško je nagađati jer još nije posve jasno što se dogodilo u Poljskoj. Zna se da je pao projektil ruske proizvodnje i da, prema riječima američkog predsjednika Joe Bidena, nije ispaljen iz Rusije.

'Na tom sastanku bit će izneseni prikupljeni podaci - o čemu se točno radi, odakle je lansirano ono što je palo u Poljskoj i što pokazuju preliminarni rezultati istrage', dodaje Avdagić.

Iako se u prvim satima nakon pada projektila spominjao i članak 5. NATO-a, kao i eskalacija sukoba, zasad, po svemu sudeći, neće biti ništa od eventualnog oružanog odgovora NATO-vih članica.

'Ono što bi promijenilo stvari je kada bi se utvrdilo da se radi o ruskim projektilima. To bi dosta promijenilo stvari, ali u kojem bi smjeru to onda išlo, bi li to značilo jačanje protuzračne obrane Poljske i drugih graničnih država? Zasad ne vidim direktan smjer eskalacije. Prema službenim informacijama koje dolaze iz SAD-a, smatra se da se ne radi o ruskim projektilima. Radi se o projektilima sovjetske proizvodnje. Radi li se o ukrajinskim protuzračnim projektilima koji su bili elektronički ometeni, to može biti jedna od mogućnosti. Možemo to djelomično usporediti sa situacijom kada je dron pao u Hrvatskoj - bilo je puno priča, no one su stale kada je došlo više podataka prema kojima je dron zapravo došao s ukrajinske strane i posve zamrle. Jer naravno nitko ne smatra da Ukrajina namjerno želi ugroziti hrvatsku sigurnost, a ponajmanje sigurnost Poljske, bez čije potpore ne može. Međutim, ako se radi o ukrajinskim projektilima, morat će se povesti ozbiljniji razgovori s ukrajinskom stranom da se vidi zašto su projektili završili na poljskom tlu i kako je došlo do toga', smatra Avdagić te napominje da bi se Poljska i druge saveznice sasvim drugačije ponašale da se radi o ruskim projektilima.

Dok su priče oko drona u Hrvatskoj nikad objašnjene i zamrle, situaciju u Poljskoj teže je ignorirati, posebice jer je incident odnio dva ljudska života. 'Ovo je jako ozbiljno zbog mrtvih. To mijenja čitavu situaciju. Ovo su kaotični dani za Ukrajinu. Radi se o napadima ruske strane doista velikih razmjera. Puno je tu kaosa i čak treba imati razumijevanja za ukrajinsku stranu. Ovo što se njima događa doista je grozno. Potpuno im se uništava sva infrastruktura u državi. Problem je u tome što oni nemaju drugog rješenja nego pokušavati 'skinuti' većinu tih projektila koji im dolaze u zračni prostor, a kada ih rušite, ne znate gdje će oni pasti. Projektil može pasti i tamo gdje mu nije cilj', poručuje Avdagić te više vjeruje u to da je projektil 'zalutao' u Poljsku nego da je vjerojatno bio elektronički ometan ili slično.

Ukrajinski dužnosnici u prvim su reakcijama prst krivice uperili u Rusiju, ali su i pozvali Zapad da osigura Ukrajini borbene zrakoplove F-15 i F-16, kao i sustave protuzračne obrane. Avdagić ne vjeruje da će zapadni saveznici udovoljiti želji Ukrajinaca za novim zrakoplovima, unatoč incidentu u Poljskoj.

'U to ne vjerujem. Jedna stvar je da kažete da ćete dati nekome borbene zrakoplove zapadne proizvodnje, a druga stvar je da to treba dopremiti i da trebate imati ljude koji mogu time ne samo upravljati, nego i tehnički održavati. Ne može se očekivati da ljudi sa zapada doći i pilotirati i servisirati te zrakoplove. I da se to dogovori, neće biti realizirano tako brzo, a ne vidim neku šansu da će se uopće dogoditi', zaključuje Avdagić.