Politologinja Jadranka Polović ocijenila je na HRT-u da ubojstvo 43 člana iranskog državnog vodstva, uključujući i iranskog vrhovnog vođe ajatolaha Alija Hameneija, čiji se veliki šestodnevni pogreb koji uključuje procesija i masovna okupljanja građana trenutačno odvija u Iranu, predstavlja ''presedan u međunarodnim odnosima koji je bitno promijenio cijelo međunarodno okruženje i doveo pod upitnik međunarodno pravo''.

Delegacije na obredima

'Dok vidimo da SAD slavi svoju zaista impresivnu obljetnicu naglašavajući svoju vojnu moć i još uvijek svoje vrijednosti, koje se ipak širom svijeta stavljaju pod nekakav upitnik, s druge strane traju komemorativni obredi u Iranu koji traje od 3. do 9. srpnja. Milijuni ljudi su na ulicama Teherana i odaju počast unatoč toplinskom valu. Otprilike 100 delegacija je na obredima pogreba i to ne samo iz muslimanskih zemalja već iz Indije, Rusije i Kine čime se na neki način simbolizira da Iran nakon svih ovih zbivanja nije izoliran, istaknula je Polović.

Ocijenila je kako je smisao velikih pogrebnih procesija koje odaju počast Hameneiju da ''simboliziraju jedinstvo nacije i podršku međunarodne zajednice''.

Politologinja Đana Luša ne smatra kako je 60 dana dovoljno kako bi se postigao sporazum između Irana i SAD-a, čiji bi se pregovori trebali nastaviti 11. srpnja u Pakistanu te pritom ocijenila kako je to ''snažna poruka'' američkog predsjednika Donalda Trumpa ''svojem biračkem tijelu za unutarpolitičke svrhe''.

'Obilježavanje 250. godišnjice američke nezavisnosti te uz jedinstvo američke nacije predsjednik Trump poziva na snagu i moć koje SAD ima u međunarodnim odnosima. Ovime šalje poruku Amerikancima da SAD kontrolira proces pregovora s Iranom oko postizanja konačnog sporazuma. S druge strane to je i svojevrsno priznanje činjenice da su obje države u istoj situaciji, a to je u onoj pat poziciji kad jedna i druga shvaćaju da daljnjom eskalacijom sukoba su obje na gubitku, dodala je Luša.

Smatra da ''neće doći do krajnjeg političkog dogovora'' te kako najave o daljnjim razgovorima predstavljaju ''faze u pregovorima'' s obzirom da su neka bitna pitanja ostala otvorenim poput ''nuklearizacije Irana'', plovidbe Hormuškim tjesnacem, ukidanje sankcija Iranu, odmrzavanje iranskih sredstava te ''obnove i rekonstrukcije Irana''.

'To su pitanja za koje je stvarno potrebno jako dugo vremena. Sjetimo se 2015. godine koliko je aktera bilo uključeno i koliko je dugo trajao proces oko dogovaranja iranskog nuklearnog sporazuma. To je cijeli niz vrlo intenzivnih pregovora koji se trebaju odvijati u fazama i koje je nemoguće dogovoriti u 60 dana. Smatram da će pregovori Irana i SAD-a trajati duže oko ovih pitanja koje sam spomenula', zaključila je.