Europa mora hitno djelovati da bi se suočila s ekstremnim temperaturama, koje premašuju 40 stupnjeva Celzijusa, jer se u nadolazećim danima predviđa velik broj smrtnih slučajeva
Južna Europa trenutno doživljava izuzetno snažan toplinski val, s temperaturama koje u španjolskoj regiji Huelva dosežu čak 46 stupnjeva – što je novi nacionalni rekord za lipanj. Istovremeno se Italija, Grčka, Portugal i zapadni Balkan suočavaju s vrućinom, šumskim požarima i civilnim žrtvama.
Stručnjak Svjetske zdravstvene organizacije (WHO) izdao je u ponedjeljak ozbiljno upozorenje, pozivajući na bržu reakciju da bi se spriječili deseci tisuća 'nepotrebnih smrti, onih koje se uglavnom može izbjeći'.
'Više nije pitanje hoćemo li imati toplinski val, već koliko ćemo ih doživjeti ove godine i koliko će trajati', izjavila je Marisol Yglesias Gonzalez, tehnička službenica za klimatske promjene i zdravlje pri WHO-u u Bonnu.
Najugroženije zemlje: Hrvatska, Italija, Slovenija i Luksemburg
Što se tiče broja ljudi koji bi mogli biti u opasnosti, Pierre Masselot, statističar u Londonskoj školi za higijenu i tropsku medicinu, izjavio je za Politico da bi ovaj toplinski val mogao prouzročiti više od 4500 dodatnih smrtnih slučajeva između 30. lipnja i 3. srpnja. Zemlje koje će najvjerojatnije doživjeti najveće stope umrlih su Italija, Hrvatska, Slovenija i Luksemburg, dodao je. 'Najgori dani vjerojatno će biti utorak i srijeda.'
Vrućina svake godine odnosi više od 175.000 života u europskoj regiji WHO-a, od Islanda do Rusije. Velika studija, čiji je koautor Masselot, objavljena je u siječnju, a obuhvatila je 854 europska grada i upozorava da će broj smrtnih slučajeva uslijed vrućine naglo porasti ako se ne poduzmu konkretne mjere za prilagodbu klimatskim promjenama.
Sve češći i opasniji toplinski valovi
WHO je u ponedjeljak ponovio da klimatske promjene, potaknute izgaranjem fosilnih goriva, znače da će toplinski valovi postati češći, opasniji i intenzivniji, što će dovesti do ozbiljnijih bolesti i smrti.
Gotovo dvije trećine španjolskih gradova dobile su upozorenja o zdravstvenom riziku, uključujući njih 804 na najvišoj razini pripravnosti, prema podacima nacionalne meteorološke agencije Aemet. Glasnogovornik je izvijestio da se u cijeloj zemlji očekuje intenzivna vrućina do 3. srpnja, a upozorenja zbog nje izdana su i u Francuskoj, Italiji, Portugalu i Grčkoj.
Grčka vlada također je izdala upozorenja o onečišćenju zraka uzrokovanom šumskim požarima koji su harali obalnim gradovima u blizini Atene. U međuvremenu je više od 50.000 ljudi evakuirano u Turskoj, prvenstveno zbog požara u blizini Izmira.
U Albaniji je između nedjelje i ponedjeljka prijavljeno 26 šumskih požara, a u Srbiji su meteorolozi izvijestili da je prošli četvrtak bio najtopliji dan u toj zemlji od početka bilježenja temperature u 19. stoljeću.
INTENZIVAN TOPLINSKI VAL
Ključne preporuke WHO-a
WHO savjetuje svima da unose dovoljno tekućine, izbjegavaju podnevnu vrućinu te da održavaju domove hladnima, osobito ako su u pitanju za ranjive skupine, uključujući starije osobe, djecu, radnike na otvorenom, trudnice i osobe s kroničnim zdravstvenim stanjima. Također, ljudi koji uzimaju antidepresive ili lijekove za krvni tlak trebali bi biti oprezni jer oni mogu utjecati na sposobnost tijela da regulira temperaturu, upozorila je Yglesias Gonzalez.
Potreban je nacionalni akcijski plan
WHO ističe da upravljanje toplinskim valovima nije jedini prioritet, već je nužno poboljšati pripremljenost na ove događaje, rekla je Yglesias Gonzalez. Prema istraživanju iz 2022. godine, samo 21 od 57 zemalja u europskoj regiji WHO-a izvijestila je da ima nacionalni akcijski plan za zdravlje u slučaju vrućine. Od toga broja, 14 ih je bilo u Europskoj uniji.
Preporuke WHO-a za najvažnije mjere uključuju pravovremene sustave upozorenja i komunikacijske kampanje. No mnoge zemlje kasne u pripremi svojih zdravstvenih sustava i prevenciji izloženosti toplini putem boljeg urbanističkog planiranja, naglasila je Yglesias Gonzalez.
WHO će sljedeće godine izdati nove ažurirane smjernice za vlade, uključujući savjete o strategijama 'hlađenja usmjerenim na ljude' na urbanoj i regionalnoj razini kako bi se zaštitili od vrućine, dodala je.