Europske države trebale bi razviti zajedničko taktičko nuklearno oružje kako bi se suprotstavile rastućem ruskom arsenalu, poručio je u srijedu na Berlinskoj sigurnosnoj konferenciji Rene Obermann, predsjednik upravnog odbora Airbusa. Time je otvorio jednu od najvećih tabu tema u Europi
Obermann je upozorio da sadašnja europska obrambena postura ostavlja 'opasnu prazninu ispod strateškog praga', istaknuvši kako Rusija duž istočnog boka NATO-a i u Bjelorusiji drži 'više od 500 taktičkih nuklearnih bojevih glava', piše Politico.
'Što mislite, kakav bi bio naš odgovor na ograničeni ruski taktički udar s ograničenim učinkom?' upitao je okupljene obrambene dužnosnike, časnike i predstavnike industrije. 'Ja nemam odgovor, ali siguran sam da ga vi imate.'
Taktičko nuklearno oružje obično nosi eksplozivnu snagu od 1 do 50 kilotona i zamišljeno je za uporabu na bojištu. Nasuprot tome, strateško oružje, snage iznad 100 kilotona, dizajnirano je za sravnivanje gradova sa zemljom.
vezane vijesti
Obermann je pozvao Njemačku, Francusku, Ujedinjeno Kraljevstvo i 'druge voljne europske članice' da se dogovore o 'zajedničkom programu nuklearnog odvraćanja', uključujući i taktičku razinu, o čemu europski politički lideri izbjegavaju razgovarati u javnim raspravama.
Francuska i Ujedinjeno Kraljevstvo imaju vlastite nuklearne arsenale, ali ne postoji zajednička europska doktrina koja bi definirala kako odvraćati ili odgovoriti na ograničeni nuklearni napad. Pariz raspolaže s oko 290 bojevih glava, London s oko 225, no nijedna nije taktička. Njemačka sudjeluje u NATO-ovoj misiji nuklearne podjele, ali ne posjeduje vlastito oružje.
Rusija pritom ima oko 5.580 nuklearnih bojevih glava, što je najveći arsenal na svijetu. Obermann je upozorio da bi Europa mogla pogrešno čitati rusku strategiju ako se fokusira isključivo na strateško oružje, a istovremeno ignorira golemi taktički arsenal. Uvjeren je da bi vjerodostojan odgovor poslao 'snažan signal odvraćanja'.
Njegov istup vjerojatno će potaknuti rasprave diljem europskih prijestolnica, gdje je nuklearna politika i dalje osjetljiva i fragmentirana tema. Naglašava i koliko rat u Ukrajini te ruska nuklearna retorika tjeraju europske dužnosnike i industriju da otvaraju pitanja koja su se nekoć smatrala politički nedodirljivima.
Rastuća percepcija prijetnje - njemački ministar obrane Boris Pistorius nedavno je upozorio da bi Rusija mogla napasti neku članicu NATO-a već 2028. - kao i zabrinutost da Sjedinjene Države pod Donaldom Trumpom više nisu pouzdan sigurnosni partner, guraju Europu prema razmatranju vlastitih nuklearnih kapaciteta. Poljska je početkom godine poručila da razmatra mogućnost pristupa nuklearnom oružju.
A Obermannovi komentari dolaze u trenutku kad europske vlade ubrzano povećavaju obrambene proračune, moderniziraju svoje vojske i preispituju dugoročna sigurnosna jamstva iz Washingtona.
