Svijet bi do kraja stoljeća prema sadašnjim trendovima mogao biti topliji za 2,8 Celzijevih stupnjeva. Ravnatelj DHMZ-a Ivan Guttler upozorava da posljedice klimatskih promjena napreduju brže od rezultata mjera, a Hrvatska mora ubrzati prilagodbu sve većim vrućinama, prenosi HRT.

Premda se svijet udaljava od cilja ograničavanja zagrijavanja na 1,5 stupnjeva, dugoročne procjene povoljnije su nego prije desetak godina.

‘Iz ove perspektive stvari izgledaju pesimistično, no kada bismo se vratili na Pariški sporazum iz 2015. i 2016., tada je slika bila još crnja. Tada nismo govorili o svijetu toplijem za 2,8 stupnjeva, nego o gotovo četiri stupnja’, rekao je.

Velike emisije stakleničkih plinova i dalje se nastavljaju, a poboljšanje procjena ne opravdava popuštanje.

‘To ne znači da trebamo usporiti. Dapače, trebamo ubrzati s našim naporima’, poručio je.

Strategije postoje, potrebna je provedba

Klimatsku politiku usporavaju financijska ograničenja, politička volja i ekonomski interesi. Ipak, posljednjih deset do dvadeset godina ostvaren je znatan napredak u obnovljivim izvorima, osobito solarnoj energiji, koja dobiva na važnosti i u Hrvatskoj.

Guttler smatra da Hrvatska mora ubrzati elektrifikaciju prometa radi smanjenja emisija. Naglašava i da snažnija gospodarstva imaju više novca za prilagodbu i ublažavanje uzroka klimatskih promjena.

Nakon iznimno vrućeg i suhog ljeta upozorio je na urbane toplinske otoke. Hrvatska ima odgovarajuće strateške dokumente, ali lokalne vlasti moraju provesti predviđene mjere.

‘Važno je da one postanu standard, a ne nekakva festivalska aktivnost’, rekao je.

Uz zagrijavanje gradova, problem predstavlja starenje stanovništva. Rješenja vidi u zelenim površinama, kvalitetnijim prognozama i sustavima ranog upozoravanja.

‘U narednim desetljećima imat ćemo sve topliju klimu i starije stanovništvo. Zato se problemom toplinskog opterećenja moramo još ozbiljnije pozabaviti’, upozorio je.

Obilna kiša nakon dugotrajne suše

Komentirajući najave iznadprosječno tople i vlažne zime povezane s El Niñom, objasnio je da taj fenomen podiže globalnu temperaturu i neizravno utječe na temperaturne i oborinske obrasce.

‘Međutim, na vrijeme u Hrvatskoj ovih dana prvenstveno utječu ciklone na području Atlantika i Sredozemlja’, objasnio je.

Obilne oborine nakon dugotrajne suše osobito su zahvatile riječko područje.

‘Danas je na nekoliko lokacija izmjereno više od 150 milimetara oborine, odnosno više od 150 litara po četvornome metru. To je zaista značajna količina’, rekao je.

Premda mogu izazvati probleme, oborine su potrebne za obnovu iscrpljenih vodnih zaliha.

‘Naše rijeke i razine podzemnih voda dosta su iscrpljene dugom sušom. Imamo i prvi značajniji snijeg na području Gorskog kotara. Konačno značajnije oborine dolaze u Hrvatsku i nadam se da će obnoviti naše vodne zalihe’, zaključio je.