Najnoviji listopadski izračuni šest sezonskih modela upućuju na to da bi nadolazeća zima mogla donijeti manje snijega u većem dijelu Europe. U odnosu na rujanske prognoze, izgledi za snježne oborine dodatno su oslabjeli, osobito u južnim i središnjim dijelovima kontinenta, prognozira Severe Weather Europe.

Modeli istodobno upućuju na sporiji početak snježne sezone u prosincu dok se najizraženiji signal za snježne oborine očekuje u drugoj polovici zime, a mogao bi se nastaviti i početkom proljeća.

Prema prosjeku šest sezonskih modela, količine snijega ispod prosjeka očekuju se u gotovo cijeloj zapadnoj, središnjoj i južnoj Europi. Najveći manjak predviđa se uz zapadnu obalu Skandinavije, na sjeveru Ujedinjenog Kraljevstva te na području zapadnog Balkana. Više snijega od prosjeka očekuje se samo na krajnjem sjeveroistoku Europe i u manjim dijelovima sjevernih planinskih područja.

Usporedba listopadske i rujanske prognoze ECMWF-a pokazuje da su se izgledi za snijeg povećali u većem dijelu kontinenta, a najveće smanjenje očekivanih količina odnosi se na južne i središnje dijelove Europe. Prema prikazanoj analizi, svih sedam glavnih europskih regija obuhvaćenih usporedbom sada ima prognozu ukupne količine snijega ispod prosjeka.

Kada se očekuje najviše snijega?

U većem dijelu zapadne, središnje i južne Europe nijedan mjesec zasad nema signala za količinu snijega iznad prosjeka.

Veljača se izdvaja na širem području od istočne i središnje Europe prema sjeveroistoku, kao i u dijelovima sjevera kontinenta. U ožujku se iznadprosječne količine snijega predviđaju na krajnjem sjeveru.

To upućuje na mogućnost da snježnija razdoblja budu više izgledna u drugoj polovici zime. Ipak, riječ je o dugoročnoj sezonskoj prognozi koja ne može pouzdano predvidjeti konkretne snježne epizode za pojedine gradove ili regije.

Prema analizi, na sezonski obrazac snažno utječe El Niño, klimatski fenomen povezan s porastom temperature površine mora u središnjem i istočnom tropskom dijelu Tihog oceana. On može utjecati na položaj i snagu mlazne struje te promijeniti raspored atmosferskih sustava i oborina, navodi Severe Weather.

Njegov utjecaj nije jednak u svim dijelovima svijeta, a sam po sebi ne određuje hoće li određena regija imati snježnu ili blagu zimu. Za snijeg je presudna i temperatura zraka te čak ni povoljan raspored oluja ne jamči obilne snježne oborine ako je previše toplo.

Izgledi za snijeg uglavnom su ispod prosjeka i u većim europskim skijaškim područjima. Alpe se, međutim, izdvajaju zbog velikih razlika među prognozama šest modela.

Pojedini modeli predviđaju više od 30 centimetara snijega iznad prosjeka dok drugi upućuju na manjak od 30 do 60 centimetara. Prosjek prognoza pokazuje količinu snijega blizu normale u istočnim Alpama, a blago ispod prosjeka u zapadnim Alpama.

Zbog velikih razlika među modelima pouzdanost prognoze ukupne količine snijega za Alpe vrlo je niska.

Sve navedene karte prikazuju dugoročne sezonske trendove, a ne i konačnu prognozu stvarne količine snijega. Izgledi će se s približavanjem zime dodatno mijenjati, stoga će za preciznije zaključke biti važno pratiti nova ažuriranja sezonskih modela, zaključuje Severe Weather.

Inače, kako smo pisali, i prije zime bi se signal El Nina mogao jasnije uklopiti u cirkulaciju sjeverne hemisfere, čime se mijenja vjerojatnost određenih obrazaca, ali ne dobiva izravna prognoza za Jadran.

Ako mlazna struja ostane povoljno postavljena, a Atlantik i Sredozemlje vrlo topli, prema Jadranu bi češće mogao stizati vlažan zrak. Jugo, južina i ciklone tada bi mogli imati važnu ulogu.

Unutrašnjost Balkana može imati drukčije uvjete. Dinaridi snažno utječu na oborine i strujanje pa razlike između Jadrana, Bosne i Hercegovine, Srbije, Crne Gore i Panonske nizine mogu biti velike. Približi li se snažan El Nino svojem maksimumu, njegov atmosferski signal u prosincu može postati izraženiji, a za Europu će ipak ostati presudna njegova povezanost s ostalim dijelovima cirkulacije.

Sezonske karte pokazuju topliji temperaturni signal uz povećane količine oborina te jedan od mogućih sljedova uključuje jugo i obilnu kišu, prolazak fronte, naglu buru i kratkotrajno zahlađenje, a zatim zatopljenje i novu ciklonu.

Ponavljanje takvih promjena u razmacima od tjedan do deset dana moglo bi donijeti temperature i oborine oko sezonskog prosjeka ili malo iznad njega. Ako hladan zrak prodre dovoljno duboko prema Balkanu, a nad Sredozemljem se istodobno razvije ciklona, moguć je snijeg u višim predjelima te u određenim situacijama i u nizinama.