Trinaest država članica pozvalo je Bruxelles da pri izradi novih europskih propisa sustavno vodi računa o poticanju inovacija te provjeri odgovaraju li postojeći zakoni i dalje svojoj svrsi. Inicijativa je dio šireg nastojanja da se smanji birokracija i Europska unija učini privlačnijom za poslovanje, piše Euronews.

Austrija, Češka, Danska, Njemačka, Estonija, Mađarska, Italija, Latvija, Litva, Poljska, Portugal, Slovenija i Slovačka potpisale su neslužbeni dokument kojim traže ‘dubinsko čišćenje zakonodavstva’. Postojeća pravila preispitivala bi se sektor po sektor kako bi se utvrdilo jesu li još potrebna, treba li ih izmijeniti ili stvaraju opterećenja bez stvarne dodane vrijednosti.

‘Zakonodavstvo EU-a ne može biti samo sebi svrhom. Stoga je suzdržanost u donošenju propisa, kako bi se izbjegli prekomjerna regulacija i nova administrativna opterećenja, jedan od preduvjeta kvalitetnog europskog zakonodavstva’, navodi se u dokumentu koji je predvodila Austrija, a u koji je Euronews imao uvid.

Savez za smanjenje birokracije

Dokument je upućen uoči osnivanja novog Saveza za smanjenje birokratskog opterećenja. Cilj mu je uspostaviti trajnu mrežu država članica posvećenih pojednostavljenju propisa na nacionalnoj i europskoj razini.

Pojednostavljenje zakonodavstva zauzelo je važno mjesto u programu EU-a tijekom drugog mandata predsjednice Europske komisije Ursule von der Leyen. Takve promjene traže i države članice i Europska pučka stranka desnog centra.

Komisija je u sklopu tog procesa predložila niz takozvanih omnibus-paketa, od pravila o umjetnoj inteligenciji do obveza povezanih s klimatskom politikom, kako bi smanjila i uredila složen skup postojećih europskih propisa.

Savez od 13 članica želi ići korak dalje

Trinaest potpisnica traže da se svaki novi europski propis sustavno procijeni prema njegovu utjecaju na gospodarsku konkurentnost te da se donosi na razini EU-a samo ako se njegovi ciljevi ne mogu dovoljno uspješno ostvariti na nacionalnoj razini. Time bi se dosljednije poštovala načela supsidijarnosti i proporcionalnosti utvrđena europskim ugovorima.

U dokumentu se predlaže i proglašenje ‘Europske godine provedbe i konsolidacije’, tijekom koje bi naglasak bio na provedbi postojećih zakona, njihovu pojednostavljenju i međusobnoj usklađenosti. Procjenjivalo bi se i ukupno regulatorno opterećenje, ujednačila primjena propisa, ukinule dvostruke obveze izvještavanja te donosile samo nužne zakonodavne izmjene.

Cilj je, kako navode potpisnice, kvalitetnije zakonodavstvo. Propisi bi se na razini EU-a donosili samo kada je zajedničko djelovanje nužno i donosi dodanu vrijednost, a morali bi biti proporcionalni, međusobno usklađeni i pravno predvidljivi. Ujedno bi trebali stvarati poslovno okruženje u kojem europske tvrtke mogu ulagati, razvijati inovacije i rasti.

Revizija postojećih obveza

Potpisnice traže da EU prednost daje kvalitetnim, provedivim i predvidljivim propisima, a ne njihovoj količini, uz zadržavanje postojećih standarda zaštite zdravlja, sigurnosti i radničkih prava.

‘Svakoj novoj značajnoj obvezi izvještavanja ili usklađivanja trebala bi prethoditi revizija postojećih obveza u istom području, kako bi ih se objedinilo, pojednostavilo ili ukinulo’, stoji u dokumentu.

Zakoni bi se procjenjivali prema tome jesu li provedivi, predvidljivi i usklađeni s drugim propisima, temelje li se na dokazima, mogu li izdržati promjene okolnosti, jačaju li konkurentnost te poštuju li podjelu nadležnosti između EU-a i država članica.

Svaki novi propis morao bi sadržavati i obveznu odredbu o reviziji najmanje svakih pet godina kako bi se provjerilo ostvaruje li postavljene ciljeve.

‘Od presudne je važnosti spriječiti gomilanje složenih pravila koja može oslabiti učinkovitost, a time i legitimnost djelovanja EU-a, istodobno smanjujući privlačnost jedinstvenog tržišta kao prostora za poslovanje i ulaganja’, zaključuje se u dokumentu.