Hrvatskoj je dosad iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti isplaćeno 7,3 milijarde eura, a do kraja godine trebala bi dobiti praktički sva raspoloživa sredstva, rekao je posebni savjetnik premijera za ekonomiju Zvonimir Savić. Odbacio je i kritike da privatni sektor nije dobio dovoljno novca, poručivši da bi poduzetnici ‘trebali biti jako zadovoljni’.
Posebni savjetnik predsjednika Vlade Andreja Plenkovića za ekonomiju Zvonimir Savić rekao je za Dnevnik HRT-a da se ciklus povlačenja novca iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti približava kraju.
Hrvatska bi do kraja rujna Europskoj komisiji trebala poslati još jedan zahtjev za isplatu.
‘Hrvatska tu jako dobro stoji. Dosad smo poslali osam zahtjeva za isplatu sredstava, svi u stopostotnom iznosu, što znači da je Hrvatskoj uplaćeno 7,3 milijarde eura i očekujemo da će do kraja ove godine praktički sva sredstva biti uplaćena’, rekao je Savić.
Ustvrdio je da je Hrvatska među državama koje najbrže i najučinkovitije provode svoje planove oporavka i otpornosti.
vezane vijesti
‘Ne vidimo rizik’
Savić tvrdi da Vlada trenutačno ne vidi rizik da bi Hrvatska zbog nepravilnosti morala vraćati europski novac. Naveo je da je sustav u posljednjih pet godina prošao 27 domaćih i međunarodnih revizija, među kojima i revizije Europskog revizorskog suda.
‘Sve revizije potvrdile su da je naš sustav upravljanja učinkovit i dobro funkcionira’, rekao je.
Ministarstvo financija i ostali resori, dodao je, Europskoj komisiji moraju dokazivati da su ispunjeni dogovoreni pokazatelji i ciljevi kako bi Hrvatska mogla povlačiti novac.
Prema njegovim riječima, ukupna vrijednost hrvatskog NPOO-a doseže oko 10 milijardi eura.
‘Privatni sektor treba biti jako zadovoljan’
Savić je odgovorio i na kritike dijela poduzetnika da premalo novca iz NPOO-a završava u privatnom sektoru.
‘Privatni sektor trebao bi biti jako zadovoljan’, poručio je.
Tvrdi da je Hrvatska tijekom pregovora s Europskom komisijom uspjela osigurati značajna sredstva za poduzetnike iako sam Mehanizam za oporavak i otpornost nije primarno zamišljen kao instrument pomoći privatnom sektoru.
Od ukupno deset milijardi eura, rekao je, oko 30 posto izravno je usmjereno privatnom sektoru kroz bespovratna sredstva, sufinanciranje i druge financijske instrumente.
Kao primjere naveo je 300 milijuna eura za financijske instrumente namijenjene mikro i malim poduzećima te više od 250 milijuna eura za energetsku učinkovitost i unaprjeđenje gospodarstva.
O robotaksijima i propaloj biorafineriji
Savić je komentirao i projekte koji nisu ostvareni prema prvotnim planovima, uključujući INA-inu biorafineriju i projekt robotaksija povezan s Matom Rimcem.
‘Bilo je projekata koji nisu prolazili, međutim, u globalu naš privatni sektor dobro konzumira ta sredstva’, rekao je.
Za biorafineriju je objasnio da se od projekta odustalo zbog energetske krize, rasta cijena i skupe tehnologije. Tvrdi da europski novac namijenjen tom projektu nije izgubljen.
‘Sredstva nisu izgubljena nego su usmjerena u druge projekte koje provodimo putem NPOO-a’, rekao je.
Hrvatskoj još 16,8 milijardi eura?
Savić tvrdi da završetak NPOO-a neće značiti i kraj velikih europskih ulaganja u Hrvatskoj. U sljedećem proračunskom razdoblju Europske unije, od 2028. do 2034., prema sadašnjem prijedlogu Hrvatskoj bi trebalo biti dostupno 16,8 milijardi eura.
‘Mi se već sada spremamo za to razdoblje. Pripremamo se, planiramo što ćemo financirati’, rekao je.
Uz taj iznos, privatnom sektoru trebao bi biti dostupan i europski Fond za konkurentnost. ‘Hrvatska će i dalje koristiti europska sredstva koja doprinose gospodarskom rastu i razvoju države’, zaključio je Savić.
