Podgorički dnevnik Dan, pozivajući se na neslužbene diplomatske izvore iz Bruxellesa, objavio je da je Nizozemska zatražila stanku u daljnjem napredovanju Crne Gore prema EU-u, uz obrazloženje da su potrebne dodatne analize i dosljednija primjena europskih standarda. Prema istom izvoru, tom zahtjevu pridružile su se Hrvatska, Estonija, Litva i Latvija, navodi Nova.rs.

Radio Slobodna Europa (RSE), pozivajući se na Vijeće EU-a, objavio je pak da Crna Gora tijekom rujna neće zatvoriti nijedno novo poglavlje, iako se početkom mjeseca razmatrala mogućnost da na međuvladinoj konferenciji budu privremeno zatvorena četiri poglavlja.

Dužnosnik Vijeća EU-a izjavio je da se intenzivno radi na pripremi odluka te da je odgoda prije svega posljedica nedostatka vremena potrebnog državama članicama da dovrše nacionalne procedure, a ne političkih prepreka.

'Mnoga od njih vrlo su tehnička i zahtijevaju da svaka država članica provede opsežne unutarnje konzultacije', rekao je dužnosnik EU-a, dodajući da države članice žele nastavak procesa, ali da pripreme nisu završene u predviđenom roku.

Reakcije nakon smrti Ratka Mladića

Diplomatski izvori RSE-a, međutim, navode da razlozi odgode nisu isključivo tehničke prirode. Prema tim izvorima, na stajališta pojedinih država članica utjecalo je i ponašanje dijela crnogorskih političara nakon smrti i tijekom pogreba Ratka Mladića, osuđenog za ratne zločine i genocid.

Hrvatska vlada osudila je sućut koju je predsjednik crnogorskog parlamenta Andrija Mandić uputio povodom Mladićeve smrti, ocijenivši njegov postupak 'neprihvatljivim i protivnim vrijednostima na kojima počiva Europska unija'.

Zagreb je poručio da će tijekom pristupnih pregovora nastaviti inzistirati na ispunjavanju svih kriterija, uključujući suočavanje s prošlošću, procesuiranje ratnih zločina, poštovanje presuda međunarodnih sudova i dobrosusjedske odnose.

Prema neslužbenim diplomatskim informacijama koje prenosi Dan, države koje traže dodatne provjere smatraju da prije donošenja novih odluka treba detaljnije ispitati ispunjava li Crna Gora ključne kriterije. Među članicama navodno postoje različita stajališta o nastavku pregovora pa zasad nije izvjesno kada će biti održana sljedeća međuvladina konferencija.

Nova prilika već idućeg tjedna?

Mediji u Crnoj Gori pritom donose različite informacije. Dok RSE navodi da tijekom rujna neće biti novih zatvaranja poglavlja, Pobjeda piše da bi se nova poglavlja ipak mogla zatvoriti krajem idućeg tjedna. Termin međuvladine konferencije, kao ni potrebna suglasnost svih 27 članica EU-a, zasad nisu potvrđeni.

Ne postigne li se dogovor, nova prilika mogla bi se otvoriti u listopadu. Dužnosnici EU-a istodobno naglašavaju da rad na usuglašavanju pregovaračkih pozicija nije zaustavljen.

Otvorena pitanja sa Zagrebom

Najnovija odgoda dolazi u trenutku kada Podgorica pokušava riješiti niz otvorenih bilateralnih pitanja s Hrvatskom, koja već dulje opterećuju odnose dviju država i zatvaranje pojedinih pregovaračkih poglavlja, posebno poglavlja 31 o vanjskoj, sigurnosnoj i obrambenoj politici.

Među otvorenim pitanjima su razgraničenje na moru, vlasništvo nad školskim brodom Jadran, ratna odšteta, nestale osobe iz ratova devedesetih te položaj hrvatske zajednice u Crnoj Gori.

Hrvatska je ranije izrazila nezadovoljstvo i rezolucijom o genocidu u sustavu logora Jasenovac, Dachau i Mauthausen, koju je crnogorski parlament usvojio u lipnju 2024. Zagreb je taj potez ocijenio politički motiviranim i štetnim za dobrosusjedske odnose, dok su inicijatori rezolucije tvrdili da je riječ o izrazu poštovanja prema žrtvama.

Glavni pregovarač Crne Gore s EU-om Predrag Zenović početkom rujna izjavio je da Hrvatska, unatoč otvorenim pitanjima, nije blokirala cijeli pristupni proces te je izrazio očekivanje da će intenzivni razgovori sa Zagrebom omogućiti i zatvaranje poglavlja 31.

Zatvoreno 18 od 33 poglavlja

Crna Gora otvorila je svih 33 pregovaračka poglavlja, a njih 18 dosad je privremeno zatvoreno. Posljednja međuvladina konferencija održana je 14. srpnja, kada su zatvorena poglavlja 8, koje se odnosi na politiku tržišnog natjecanja, i 29, o carinskoj uniji. Taj podatak potvrđuje i Vijeće EU-a.

Vlada premijera Milojka Spajića želi preostalih 15 poglavlja zatvoriti do kraja prosinca. Ministrica europskih poslova Maida Gorčević ovog je tjedna tijekom posjeta Litvi ponovila da Podgorica ostaje pri tom cilju te da finalizaciju Ugovora o pristupanju očekuje u prvoj polovini 2027. godine.

'Finaliziramo svoje reforme kako bismo do kraja godine zatvorili preostala pregovaračka poglavlja', poručila je Gorčević.