Po nalogu USKOK-a, policija je jučer, kako smo izvijestili, provela uhićenja i tzv. hitne dokazne radnje poput pretresa u sklopu istraživanja kaznenih djela protiv intelektualnog vlasništva i računalnih sustava.

Kako je danas navela policija, radi se o nastavku kriminalističkog istraživanja iz studenog prošle godine protiv organizatora ilegalne IPTV usluge pod nazivom TSPD, njih ukupno 14, a koje je bilo provedeno u koordiniranoj akciji EUROPOL-a na području devet europskih država.

'Od 12 osumnjičenih, za dvojicu osumnjičenih utvrđena je uloga administratora, odnosno moderatora ilegalne IPTV usluge, a preostalih 10 osumnjičenih sudjelovalo je u preprodaji usluge krajnjim korisnicima. Sumnja se da su kaznenim djelima pribavili više milijuna eura protupravne imovinske koristi', navela je policija i dodala da su svi osumnjičeni predani pritvorskom nadzorniku, a USKOK-u je podnesena kaznena prijava.

Zločinačko udruženje

Podsjetimo, USKOK je lani naveo kako se osnovano sumnja da su osobe u sastavu zločinačkog udruženja počinile kaznena djela protiv intelektualnog vlasništva te protiv računalnih sustava, programa i podataka. Dodali su i da će nakon ispitivanja osumnjičenika donijeti odluku o daljnjem postupanju, odnosno hoće li protiv njih pokrenuti istragu i zatražiti istražni zatvor.

Tada je podsjetimo, provedena velika međunarodna akcija u nekoliko zemalja pod pokroviteljstvom EUROPOL-a.

USKOK je naveo da su za sebe pribavili imovinsku korist u iznosu od najmanje 5,98 milijuna eura. Sve to ostvareno je ilegalnom prodajom TV paketa s po 400 programa za mjesečnu naknadu od 10 do 15 eura.

Pritom su nositelje autorskih i srodnih prava oštetili za najmanje 1,91 milijun eura.

U Hrvatskoj, procjenjuje se, samo na korištenju i prometu ilegalnih sadržaja putem interneta - što je kolokvijalno nazvano IPTV - godišnje se gubi najmanje 15 milijuna eura.

Paprene kazne

Odvjetnik Vlaho Hrdalo, koji je na poslijediplomskom studiju diplomacije pisao završnu disertaciju o piratstvu, napominje da su, što se tiče IPTV-a, u pitanju kaznena djela protiv intelektualnog vlasništva te protiv računalnih sustava, programa i podataka.

'To je kazneno djelo protiv intelektualnog vlasništva jer se radi o povredi autorskih i drugih srodnih prava, a protiv računalnih sustava jer se do sadržaja najčešće dolazi presretanjem regularnih kanala emitiranja', kazao je Hrdalo i dodao da se danas najčešće piratiziraju videosadržaji dok je to prije bila glazba.

'Dominantna podvrsta pritom su izravni prijenosi televizijskih programa, s naglaskom na sportske događaje', istaknuo je naš sugovornik.

Veliko istraživanje Ureda Europske unije za intelektualno vlasništvo (EUIPO), objavljeno prošle godine, pokazalo je da ilegalno gledanje sportskih sadržaja godišnje generira milijardu eura nezakonitih prihoda. Prema istom istraživanju, 12 posto građana Hrvatske pristupilo je sadržaju iz ilegalnih online sportskih izvora.

Govoreći o kaznama za one koji dilaju ilegalan sadržaj u Hrvatskoj, Hrdalo napominje da je tu u pitanju više kaznenih djela koja dolaze u obzir, a svako od njih nosi maksimalnu zapriječenu kaznu od tri godine zatvora.

No, s obzirom na to da se radi o predmetu iz nadležnosti USKOK-a, kazne mogu biti i dugotrajnije jer je već samo organiziranje zločinačkog udruženja kažnjivo s do pet godina zatvora.

Što se tiče kažnjavanja konzumenata, naveo je da se oni kod nas ne mogu kazniti, ali i dodao da ima država koje idu u tom smjeru.

'To je promašen pristup jer ne postoji istraživanje koje bi pokazalo da kažnjavanje korisnika ima pozitivan učinak', kaže.

Hrdalo zaključuje da bi se broj konzumenata piratiziranog sadržaja smanjio kada bi se legalan sadržaj ponudio dovoljno jednostavno i bez teritorijalnog ograničenja te da se više treba koncentrirati na uzroke nego posljedice.