Raspravu je moderirao Jonathan Broughton, voditelj istraživanja u tvrtki PlumResearch, a o piratstvu kao jednom od najvećih izazova u industriji raspravljali su Miruna Herovanu, izvršna direktorica Audiovisual Anti-Piracy Alliancea (AAPA), Niklas Lagergren iz Europskog udruženja komercijalnih televizija i VoD usluga (ACT), Siniša Đuranović, glavni direktor za korporativne poslove (CCO) i član Uprave Hrvatskog Telekoma, Adrian Ježina, izvršni direktor Telemacha Hrvatska, te Huub van Ballegooy iz ITV Studiosa.

Europska kreativna industrija sve je ugroženija rastom digitalnog piratstva. Nositelji prava ulažu milijarde u stvaranje sadržaja, no legalno tržište trpi zbog fragmentiranih zakona, nedostatne provedbe i sve sofisticiranijih načina zaobilaženja zaštite. Piratske IPTV usluge i ilegalni streaming sadržaji široko su dostupni, a zakonodavni okvir ne prati razvoj tehnologije; tim više što nositelji prava nemaju pristup alatima koji bi im omogućili učinkovitu zaštitu. Nameće se pitanje hoće li bez odlučne reforme autorska prava u digitalnoj sferi postati mrtvo slovo na papiru?

'Mi, kao lider na tržištu kreiranja, s više od 50 posto tržišnog udjela IPTV-a, itekako osjećamo posljedice piratstva. Ali to nije samo naš problem. To je također problem industrije. Penetracija IPTV-a procijenjena je u Hrvatskoj na oko ispod 70 posto, što je prilično nisko. Vjerujemo da postoji između 100.000 i 200.000 nezakonitih pretplata u zemlji, što je ogromna brojka za našu veličinu. A sredstva za borbu protiv piratstva u Hrvatskoj vrlo su slaba', istaknuo je Siniša Đuranović.

Mijenjanje zakona na razini EU-a je nužnost

Za učinkovitu borbu protiv piratstva, slažu se panelisti, potrebno je povezati edukaciju i provedbu zakona. No edukacija javnosti mora biti praćena brzim i odlučnim sankcijama za komercijalno piratstvo te stalnim praćenjem i analizom učinkovitosti svih mjera. Istovremeno, suradnja svih dionika – nositelja prava, digitalnih platformi, pružatelja internetskih usluga i tehnoloških tvrtki – postaje nužnost.

Osim toga, fragmentiranost zakonodavstva među državama članicama omogućuje piratima iskorištavanje razlika i stvaranje 'sigurnih utočišta' unutar EU-a. Usklađivanje pravila, osnivanje paneuropskih tijela za njihovu provedbu te ubrzanje procesa prikupljanja dokaza i kaznenog progona predstavljaju ključne mjere za zatvaranje postojećih rupa u sustavu.

Postoji specifična klauzula rendez-vous, koju je predložila Europska komisija, jedina institucija na europskoj razini koja konkretno može predložiti zakone Europskom parlamentu i državama članicama, te do 17. studenog ove godine treba iznijeti dionicima potencijalno zakonodavstvo u tom području, utemeljeno na analizi koju su zatražili od Ureda Europske unije za intelektualno vlasništvo (EUIPO), a on ima sve podatke o fenomenu piratstva uživo.

'Postoji taj prozor prilika i stvarno se nadamo da ćemo vidjeti stvarne prijedloge o zabranama, dinamičkim i lakim zabranama, nakon roka 17. studenog. Možda će se vaše nade ostvariti', rekla je Miruna Herovanu, izvršna direktorica AAPA-e.

Edukacija je ključna jer javnost ne smatra piratstvo krađom

Zakonodavni proces u Europi pokazuje se presporim za dinamično digitalno doba. Uvođenje brzih procedura za izmjene zakona, postavljanje minimalnih standarda na razini Europske unije i uvođenje stvarnih sankcija za države članice koje ne provode dogovorene mjere nužni su koraci za učinkovitu zaštitu autorskih prava. No to je, ističe Đuranović, samo jedan aspekt jer se puno više toga mora, i to što prije, napraviti i na lokalnoj razini.

'Postoje primjeri zemalja u Europi koje se bore protiv piratstva bolje nego što mi to radimo, a problem u Hrvatskoj raste. U zadnjih nekoliko godina čak eksponencijalno raste. Dakle vidjeli smo nezakonite streamere s ponudama od četiri eura, sav sadržaj koji možete zamisliti. A naša kompanija, kao i Adrianova (Telemach), mi smo ti koji kupujemo sadržaj, vlasnicima sadržaja plaćamo puno novca, a zatim ga ne možemo monetizirati. To je problem. I, znate, kada imate 100 do 200.000 takvih korisnika u zemlji, tada to nije više inkrementalno pitanje', rekao je Đuranović.

'To je ogroman problem. To je ogroman novac. Također plaćate ljude, plaćate poreze, plaćate agencijama prava. Dakle ima puno ljudi u ovom lancu koji zbog piratstva gube uloženu vrijednost. No to je i društveno pitanje, a problem je što puno ljudi ne smatra da je to nezakonito - njih 80 posto, po nekim istraživanjima. Brojke pokazuju da su mladi ljudi spremniji na to i ne osjećaju to kao krađu, već kao da dobiju 30, 40 posto popusta. Ali neće ukrasti kavu za pet eura. Stvarno trebamo poraditi na edukaciji društva da je to pogrešno', rekao je Adrian Ježina.

Upravo je naglasak na edukaciji društva jedna od bitnih komponenti borbe s piratstvom - osvješćivanje toga da je gledanje piratskog sadržaja, jednom riječju - krađa. No bez jasne, učinkovite i promptne zakonske regulative neće se puno toga promijeniti, slažu se svi sudionici panela.

Zlatna praksa Italije, Francuske, Njemačke i Grčke

Primjeri Italije, Francuske, Njemačke i Grčke pokazuju da inovativni modeli borbe protiv piratstva mogu donijeti rezultate. Podsjetimo, u Belgiji, Francuskoj i Italiji nedavno su donesene presude prema kojima servisi poput Googlea, Cloudflarea i OpenDNS-a moraju blokirati pristup domenama s piratskim streaming sadržajem, posebno sportskih prijenosa.

U Italiji Piracy Shield - automatizirani sustav za brzo blokiranje ilegalnih sadržaja - već pokazuje rezultate, u Francuskoj postoji centralizirani regulator HADOPI, a Španjolska koristi brze sudske naloge. Dio stručnjaka smatra da bi Hrvatska mogla uskoro krenuti sličnim putem, osobito u slučajevima koji uključuju masovno kršenje autorskih prava putem ilegalnih prijenosa sportskih događaja.

'Mislim da su se svi složili da nam to treba. Talijanski primjer, IS Shield, smatra se najefikasnijim u Europi, ali on dobiva i puno kritika zbog brojnih grešaka, poput prekomjernog blokiranja. Da budem prilično iskren, iako imamo ogroman interes kao industrija da se zaštitimo od pirata i iako tražimo mehanizam koji je efikasan, učinkovit i pravodoban, ne mislim da bismo trebali ići u krajnosti. Mislim da trebamo pronaći ravnotežu. Postoji mnogo primjera u Europi za to kako bi taj proces trebao izgledati - neki imaju više zaštitnih mjera, neki manje', rekao je Đuranović.

Kao primjeri zlatne prakse borbe protiv piratstva ističu se Španjolska i Italija, a to je naglasila i Herovanu, objasnivši da je Španjolska u jednom trenutku donijela odluku i iskoristila priliku da osigura brojne investicije u audiovizualnom sektoru.

'Španjolska ima rastući audiovizualni sektor i puno investicija. Imaju i nogomet, koji im je gotovo kao religija, i mislim da su u jednom trenutku donijeli odluku: 'ovo je dio naše kulture, ovo je dio naših kulturnih dobara, ovo je naše bogatstvo i moramo ga zaštititi'. To su napravili prije 10-ak godina, kad su kroz svoje ministarstvo kulture istodobno pokrenuli obrazovnu i pravnu kampanju, promijenili zakonodavstvo i strahovito poboljšali situaciju', kaže Herovanu.

Drugi dobar primjer očito je onaj talijanski. 'Italija ima ovaj iznimno napredni sustav koji ne ide kroz sudsku, već kroz administrativnu vlast, a ona vodi platformu i bavi se obavijestima koje šalju nositelji prava - i to u roku od 30 minuta. Takav sustav bio bi preokret igre svugdje u Europi ako bi to bilo moguće - jer 30 minuta ne bi omogućilo piratima da prenose cijelu nogometnu utakmicu ili išta zapravo', navodi Herovanu poznati talijanski primjer.

A što je s Hrvatskom?

U Hrvatskoj ne postoji specijalizirani sustav za brzo uklanjanje piratskog sadržaja, a institucije za sada djeluju presporo i fragmentirano, iako se, procjenjuje se, samo na korištenju i prometu ilegalnih sadržaja putem interneta - što je kolokvijalno nazvano IPTV - godišnje gubi najmanje 15 milijuna eura.

'Najbolje rješenje bilo bi da Europa bude ujedinjena u ovom problemu. Ali nije. Puna je preporuka. Mnoge regulacije uređuju ovu temu, ali na kraju dana vrlo fragmentirano. Neke zemlje imaju jedan pristup, neke zemlje imaju drugi pristup, a neke uopće nemaju pristup. Smatramo da Hrvatska mora imati pristup. Počeli smo kao industrija razgovor s Vladom prošle godine i nadamo se da će se stvari pokrenuti', rekao je Đuranović.

S njim se slaže i Ježina te dodaje: 'Kao United Group razvili smo naprednu platformu Gladiator, a ona, uz pomoć umjetne inteligencije, omogućuje prepoznavanje i praćenje ilegalnih streamova s iznimnom točnošću, većom od 99 posto. Naši alati u realnom vremenu identificiraju piratski sadržaj. Međutim ključan izazov ostaje u samoj egzekuciji, odnosno u trenutnom uklanjanju i blokiranju tih ilegalnih sadržaja. Tehnologija postoji, ali za učinkovitu borbu protiv piratstva potrebna je šira i konkretna suradnja.'

Potrebno je osvješćivati javnost

Podsjetimo, Ministarstvo kulture krajem prošle godine održalo je sastanak na kojem je zaključeno da će se poduzeti konkretni koraci s ciljem rješavanja rastuće piratizacije, poput jačanja zakonske regulative i njezine prilagodbe novim tehnologijama, zatim edukacije, promotivne kampanje te međunarodne suradnje radi učinkovite borbe protiv prekograničnih nelegalnih aktivnosti. Dakle prepoznaju se napori i sad se treba doći do konkretnih rješenja.

'Ono što očekujemo je učinkovit sustav blokiranja nezakonitog sadržaja, ali koji se neće oslanjati na sudove jer to vječno traje i ima neizvjesne ishode. Trebamo imati sustav koji će biti brži, puno brži, i učinkovit. Trebamo imati edukativne kampanje za osvješćivanje javnosti jer ljudi još uvijek ne razumiju da je to nezakonito. Pojam o tome je preslab, tako da trebamo investirati u obrazovanje i osvješćivanje. I trebamo razmisliti o kažnjavanju, ne samo kriminalaca koji stoje iza toga, već i onih koji zloupotrebljavaju nezakoniti sadržaj za vlastitu korist, kao što su barovi i restorani. Kada dođete u bar i vidite stream koji nije legalan, prilično je to očito, možete ga prepoznati. Mi nismo za to da kažnjavamo, kao u nekim zemljama, tehnologiju i potrošače. Mislim da bi to stvorilo otuđenost prema našoj industriji. Ali one koji to zloupotrebljavaju, njih apsolutno da', poručio je Đuranović u ime Hrvatskog Telekoma, a koji predlaže, među ostalim, jedinstvenu europsku strategiju, što obuhvaća uvođenje standarda za provedbu zakona, modernizaciju regulatornog okvira i poticanje komercijalnih inovacija koje korisnicima nude atraktivne legalne alternative.

Kreativna industrija ovisi o hitnoj i koordiniranoj akciji - u suprotnom bi piratstvo moglo nadživjeti zakon.