Povlačenje bi moglo obuhvatiti oko trećine od približno 80.000 američkih vojnika raspoređenih u Europi, odnosno najmanje 25.000 ljudi, a neki izvori tvrde da bi rezovi mogli dosegnuti i polovinu sadašnjih snaga, do 40.000 vojnika. Bio bi to najveći pad američke vojne prisutnosti na kontinentu od razdoblja nakon Hladnog rata, piše NBC.

Plan je uznemirio zastupnike iz obiju američkih stranaka i europske vlade jer strahuju da bi mogao ohrabriti Rusiju. Najviše bi to vjerojatno pogodilo Njemačku, Italiju i Španjolsku, zemlje u kojima se nalazi najveći dio američkih snaga u Europi i čije su se vlade sukobljavale s predsjednikom Donaldom Trumpom zbog rata s Iranom.

Od početka drugog mandata Trump i njegovi suradnici tvrde da Europa mora preuzeti vodeću ulogu u svojoj obrani, uz oslonac na američki nuklearni arsenal. Smatraju i da su američke snage potrebnije za suočavanje s Kinom, Iranom i narkokartelima na zapadnoj hemisferi.

Odluka još nije donesena

Pentagon je u lipnju pokrenuo šestomjesečnu reviziju rasporeda snaga u Europi. General američkog ratnog zrakoplovstva Alexus Grynkewich, vrhovni zapovjednik savezničkih snaga u Europi, trebao bi ministru obrane Peteu Hegsethu predati analizu s četiri moguća scenarija.

Oni bi mogli uključivati smanjenje broja pripadnika zrakoplovstva, mornarice i kopnenih snaga te premještanje dijela kapaciteta prema državama na istočnom krilu NATO-a. Hegseth bi konačnu preporuku trebao dobiti 6. studenoga, nakon čega bi je predstavio predsjedniku. Dužnosnici naglašavaju da odluka još nije donesena.

Trump je na srpanjskom samitu NATO-a u Turskoj izjavio da je 'vrlo razočaran NATO-om'. 'Zašto trošimo stotine milijardi dolara ako oni nisu uz nas? Mi smo uvijek bili uz njih', rekao je.

Mjesec ranije, tijekom sastanka s glavnim tajnikom NATO-a Markom Rutteom, poručio je da od saveznika želi 'samo lojalnost'.

'Ne treba nam njihov novac. Ne treba nam ništa. Imamo daleko najmoćniju vojsku na svijetu, ali želim lojalnost', izjavio je.

Protivnici povlačenja upozoravaju da bi ono učinilo saveznike ranjivijima, potaknulo rusku agresiju i oslabilo povjerenje u Sjedinjene Države. Američka vojska ostala bi i bez važnih logističkih čvorišta iz kojih brzo prebacuje snage prema Bliskom istoku i Africi.

Europski dužnosnici tražili su od Washingtona da povlačenje bude postupno kako bi njihove vlade stigle razviti kapacitete koje su dosad gotovo isključivo osiguravale Sjedinjene Države, uključujući projektile dugog dometa, satelitski nadzor i zrakoplove za opskrbu gorivom.

Najviše vojnika u Njemačkoj

Njemačka je desetljećima glavno uporište američke vojske u Europi. U tamošnjim bazama nalazi se oko 36.000 vojnika, a Pentagon je već u svibnju najavio povlačenje njih 5000. Trump je potom zaprijetio da bi mogao otići 'mnogo dalje'.

U Italiji se nalaze važne američke zračne baze i oko 12.000 vojnika, a Španjolska na jugu zemlje ugošćuje velika zračna i pomorska čvorišta.

Vlada talijanske premijerke Giorgie Meloni nije dopustila korištenje baze na Siciliji za američke napade na Iran bez odobrenja parlamenta dok je Španjolska uskratila korištenje svojih baza za zračne napade. Europske čelnike naljutilo je i to što ih Washington nije unaprijed obavijestio o napadu na Iran.

Plan je izazvao zabrinutost među demokratima i utjecajnim republikancima. 'Smanjenje za 25.000 vojnika ni na koji način nije prihvatljivo', rekao je jedan od republikanskih kongresnika, ističući: 'Rusiju se ne može odvraćati uz minimalna ulaganja.'

Kongres bi to povlačenje mogao pokušati blokirati uskraćivanjem novca za premještanje ljudi i naoružanja. Zakonom donesenim u prosincu zabranjeno je korištenje određenih sredstava Pentagona ako broj američkih vojnika u Europi padne ispod 76.000, ali stručnjaci upozoravaju da bi se on mogao zaobići predstavljanjem povlačenja kao privremene rotacije.

Europa upozorava na Rusiju

Revizija američke prisutnosti odvija se u periodu u kojem europske vlade upozoravaju da je Rusija pojačala kampanju sabotaža, kibernetičkih napada, ubojstava i preleta dronova radi slabljenja pomoći Ukrajini i produbljivanja podjela u NATO-u.

Njemačka je ovog mjeseca optužila Rusiju za pokušaj napada na zračnu luku u Leipzigu dronom opremljenim eksplozivom. Tijekom vikenda on je pogodio vlak blizu ukrajinsko-poljske granice, nekoliko minuta nakon što je istom postajom prošlo diplomatsko izaslanstvo s bivšim britanskim premijerom Borisom Johnsonom i bivšim švedskim premijerom Carlom Bildtom.

Europski dužnosnici optužili su Rusiju da takvim napadima želi zastrašiti vlade koje pomažu Ukrajini, što je Moskva odbacila. NATO navodi da su zrakoplovi na istočnom krilu Saveza od lipnja oborili više dronova za koje se vjeruje da su ih lansirali Rusi.

Ruska invazija na Ukrajinu i Trumpove prijetnje povlačenjem američke zaštite već su potaknule članice NATO-a na povećanje obrambenih proračuna, a Njemačka je svoj vojni proračun ove godine povećala za 25 posto.

'Mi Europljani želimo preuzeti dio tereta od Sjedinjenih Država i s vremenom postati primarno odgovorni za konvencionalno odvraćanje u Europi', rekao je njemački ministar obrane Boris Pistorius.

Rubio već zaustavio jedan plan

Budućnost američkih snaga u Europi mjesecima izaziva podjele u Trumpovoj administraciji. Pentagon je u lipnju namjeravao obavijestiti ministre obrane NATO-a o povlačenju desetaka tisuća vojnika, ali plan je u posljednjem trenutku zaustavio državni tajnik Marco Rubio.

State Department otad pokušava ostati uključen u rasprave, a Pentagon to pitanje smatra isključivo vojnim. Trumpova administracija u kolovozu je pitala europske saveznike ne samo o obrambenoj potrošnji i proizvodnji oružja nego i podržavaju li njegove vanjskopolitičke prioritete.

'Ovo će biti stvarna revizija. Njezin je cilj osigurati da se NATO brzo i nepovratno kreće prema tome da Europa preuzme vodeću ulogu i primarnu odgovornost za vlastitu obranu', rekao je Hegseth.

Američka vojna prisutnost na kontinentu uspostavljena je nakon Drugog svjetskog rata, a 1950-ih je premašivala 400.000 vojnika. Broj je smanjen nakon Hladnog rata, ali su dodatne snage stigle nakon ruske aneksije Krima 2014. i invazije na Ukrajinu 2022. godine.