Prema ekskluzivnom izvješću NBC Newsa, nacrt nove strategije priprema Elbridge Colby, visoki dužnosnik zadužen za obrambenu politiku u Pentagonu. Dokument bi, prema izvorima upoznatima s planovima, mogao odstupati od desetljećima stare američke nuklearne doktrine, prenosi The Express.

Kako navode izvori, nova pravila naglašavala bi mogućnost korištenja nuklearnog oružja kraćeg dometa u slučaju rata s velikim protivnikom, posebno u scenarijima ograničenog regionalnog sukoba s Kinom ili Rusijom.

Zaokret prema 'taktičkom' nuklearnom oružju

Dosadašnja američka nuklearna strategija uglavnom se temeljila na konceptu odvraćanja – velikom strateškom arsenalu koji bi protivniku jasno pokazao da bi nuklearni napad izazvao katastrofalni odgovor.

Nova strategija, prema navodima NBC-a, više bi se usredotočila na taktičko nuklearno oružje namijenjeno za uporabu na bojištu. Riječ je o manjim nuklearnim punjenjima kraćeg dometa koja bi se koristila u ograničenim vojnim operacijama, a ne kao dio sveobuhvatne nuklearne razmjene kakva je obilježila hladnoratovsko razdoblje.

Cilj takvog pristupa bio bi spriječiti da eventualni sukob preraste u potpunu nuklearnu eskalaciju te istodobno onemogućiti Rusiji ili Kini da iskoriste situaciju u kojoj bi SAD morao voditi računa o više kriznih žarišta.

U fokusu Kina i mogući napad na Tajvan

Jedan od glavnih scenarija koji zabrinjava Washington je mogući kineski pokušaj vojnog zauzimanja Tajvana. Peking taj otok smatra svojim teritorijem, dok Tajvan desetljećima funkcionira kao samostalna demokratska vlast.

Tajvan je u srijedu započeo godišnje vojne vježbe kojima simulira obranu od mogućeg kineskog napada. Vježbe uključuju uporabu bojeve municije, testiranje sposobnosti vojske za neprekidne obrambene operacije te pripreme za kineske takozvane 'sive zone' pritiska – aktivnosti koje su ispod praga otvorenog rata, ali povećavaju vojni pritisak.

U sklopu vježbi provjerava se i spremnost civilnog stanovništva za krizne situacije, uključujući moguće prekide interneta i komunikacijskih mreža.

Rusija proširila nuklearni kišobran na Bjelorusiju

Paralelno s američkim preispitivanjem nuklearne politike, Rusija je posljednjih godina također mijenjala svoj nuklearni stav.

Kremlj je 2024. predstavio novu nuklearnu doktrinu kojom je Bjelorusiju uključio u okvir ruske nuklearne zaštite. Bjeloruski predsjednik Aleksandar Lukašenko ranije je potvrdio da je dopustio raspoređivanje ruskog taktičkog nuklearnog oružja na teritoriju svoje zemlje.

Rusija je također objavila da je njezin novi balistički sustav srednjeg dometa Orešnik postao operativan u Bjelorusiji, koja graniči s Ukrajinom, ali i članicama NATO-a Poljskom, Latvijom i Litvom.

Ruski predsjednik Vladimir Putin tvrdi da Moskva zadržava potpunu kontrolu nad nuklearnim arsenalom raspoređenim u Bjelorusiji, ali da bi ta zemlja u slučaju sukoba mogla sudjelovati u određivanju ciljeva.

Strah od nove nuklearne utrke

Promjene u nuklearnim doktrinama velikih sila dolaze u trenutku najvećih sigurnosnih napetosti od kraja hladnog rata. Rat u Ukrajini, rastuće napetosti između SAD-a i Kine te sve češća uporaba naprednih vojnih tehnologija dodatno su povećali zabrinutost zbog mogućnosti pogrešne procjene i eskalacije.

Mauro Miedico, direktor Centra Ujedinjenih naroda za borbu protiv terorizma, ranije je upozorio da je prijetnja globalnoj sigurnosti veća nego ikad.

'Prijetnja nikada nije bila tako visoka kao danas', rekao je, upozoravajući i na mogućnost da terorističke skupine iskoriste nove tehnologije, uključujući dronove i umjetnu inteligenciju, za napade.