OSTACI DIVOVA IZ PANONSKOG MORA

Papuk je bio otok na kojem su živjeli nosorozi

  • Autor: Sanja Rapaić
  • Zadnja izmjena 22.05.2010 10:48
  • Objavljeno 22.05.2010 u 10:48
ZUB4

ZUB4

Izvor: tportal.hr / Autor: PP Papuk

Većina današnjih hrvatskih gradova, od Zagreba pa do Osijeka, nalazi se na prostoru gdje se prije 17 milijuna godina talasalo i pjenilo Panonsko more. Današnje planine u to su vrijeme bile otoci čije je obale zapljuskivalo more u kojem su živjele divovske nemani i danas izumrla vrsta morskog psa, koji je bio dvostruko veći od najvećih, danas živućih, bijelih psina

Nedavni pronalazak slučajnog prolaznika, doveo je i do zapanjujućeg otkrića koji je dokaz da su se Papukom u to vrijeme šetali čak i golemi nosorozi.

PP Papuk

PP Papuk

Izvor: tportal.hr / Autor: PP Papuk

'Samo u posljednjih sedam-osam godina, ovdje je otkriveno 50-ak novih spilja i jama. Posebno je zanimljiva jama Suhodolka, otkrivena prije dvije godine, u kojoj su pronađene neke specifične vrste podzemne faune koje upućuju na to da je prvotni kompleks današnjeg Papuka nekada davno doputovao s karpatskog područja, budući da su upravo tamo obitavale spomenute specifične vrste', pojašnjava za tportal ravnatelj Parka prirode Papuk Ivica Samardžić.

Dodao je i da je Papuk gorje koje je geološki izuzetno raznoliko i bogato i različitim vrstama stijena, od onih najstarijih, paleozojskih preko mezozojskih, pa do mlađih tercijarnih.

Ipak, nedvojbeno najinteresantniji dio priče onaj je o nekadašnjem Panonskom moru koje je na ovim prostorima postojalo prije 16 milijuna godina. Budući da je s vremenom došlo do stvaranja gorja (Karpati, Alpe, Dinaridi), došlo je i do stvaranja zatvorenog vodenog sustava Panonskog bazena, odnosno nastajanja jezera, prvo s morskom, a na kraju sa slatkom vodom te na kraju do potpunog okopnjavanja.

MORSKE ŠKOLJKE I JEŽINCI S PAPUKA

'Papuk, Psunj, Krndija, Moslavačka gora, Medvednica i Žumberak u to su vrijeme bili otoci u južnom dijelu Panonskog mora u kojemu su tada živjele brojne morske nemani, zbog čega je ovo područje danas iznimno zanimljivo istraživačima. Na nekoliko nalazišta na sjevernom dijelu Papuka otkrivene stijene su visoke četiri-pet metara koje su sačinjene od samih morskih školjki, što dokazuje njihov nastanak na samoj obali tadašnjeg mora', otkriva Samardžić.

Brojni fosili morskih životinja gotovo svakodnevno izlaze na površinu. Osim koralja, morskih ježinaca, spužvi, puževa, školjki i morskih algi, pronađeni su i dijelovi kostura velikih riba, kralježaka dupina i kitova te zubi divovskih morskih pasa (Carharodon megalodon).

DIVOVSKA PSINA OD 20 METARA

PP Papuk

PP Papuk

Izvor: tportal.hr / Autor: PP Papuk

Pršljen delfina s Papuka

Tadašnja psina bila je duga čak 20 metara, a primjerice najveća, danas živuća, bijela psina upola je manja te je duga tek 10 metara, što nam daje sliku o tome kolike su ogromne morske nemani tada živjele u Panonskom moru', kaže Samardžić.

Na granici mora i obale pronađeni su i ostaci životinja koje su u to vrijeme živjele na otoku, današnjem Papuku.

NOSOROG IZ SUPTROPSKE SLAVONIJE

Interesantno je i to da se na najveći broj važnih nalaza naišlo potpuno slučajno. Tako je jedan lokalni stanovnik u šetnji pronašao fosilni ostatak neobične čeljusti, za koju je naknadno utvrđeno da je pripadala golemom nosorogu koji je obitavao i na obalama Afrike, ali je očito živio i na području Papuka, odnosno na tadašnjim obalama Panonskog mora, gdje se danas prostiru pašnjaci i šume.

Taj golemi nosorog, danas je izumrla vrsta, no predstavlja važnu kariku u evolucijskom lancu, jer upućuje na činjenicu da je na obalama Panonskog mora vladala klima slična suptropskoj, kakva je danas prisutna na obala sjeverne Afrike.

NA PAPUKU SU LOGOROVALI LOVCI NA MAMUTE

Papuk je zahvaljujući obilju vode, drveta i kamena, jedino područje u čitavoj Hrvatskoj, na kojem se život čovjeka ni u jednom periodu nije ugasio, o čemu svjedoče brojni nalazi.

Uz golemo geološko i biološko bogatstvo, treća vrijednost Papuka upravo je kulturno-povijesno nasljeđe te je upravo ovo jedino područje u Hrvatskoj gdje je čovjek kontinuirano postojao, sve od mlađeg kamenog doba.

U blizini Papuka pronađeni su ostaci drevnih logora koje su ovdje, prije nekih 12 tisuća godina, podigli lovci na mamute i bizone. Otkriveni su i ostaci naselja iz vremena od 6.000 godina prije Krista, a u posljednje vrijeme izviru i nalazi iz kasnog brončanog doba, 1.300 godina prije Krista.

Posebno je zanimljiv srednji vijek, jer je upravo u Papuku, na granicama Parka, pronađeno desetak utvrda iz tog doba, budući da teren obiluje uzvišenjima na kojima je bilo pogodno izgraditi utvrde, koje su služile za obranu od neprijatelja, pojašnjava Samardžić tajnu neprekidnog života čovjeka na papučkom području, na kojem je u nekim razdobljima tijekom povijesti živjelo i nekoliko puta više ljudi nego danas.

PP Papuk

PP Papuk

Izvor: tportal.hr / Autor: PP Papuk

Morski puževi iz Slavonije
GEOLOŠKI NAJRAZNOLIKIJA PLANINA HRVATSKE

Park prirode Papuk 2007. prvi je u Hrvatskoj i na Balkanu dobio status geoparka te postao član Asocijacije europskih i svjetskih geoparkova pod potporom UNESCO-a, kakvih je u cijelom svijetu samo 66.

'Na Papuku se mogu pronaći različite vulkanske, metamorfne i sedimentne stijene nastale u različitim geološkim razdobljima u prošlosti Zemlje. Tako primjerice susrećemo metamorfne stijene nastale prije više od 350 milijuna godina, karbonatne stijene nastale u praoceanu Thetysu prije 250 milijuna godina, pa sve do najmlađih geoloških tvorevina kao što je sedrena barijera na Jankovcu, koja ima isti način nastanka kao i sedra na Plitvičkim jezerima i Krki, starosti oko šest tisuća godina', ističe Goran Radonić, stručni voditelj JU PP Papuk.

400 MILIJUNA GODINA 'ZAPISANO' U 400 METARA

'U park-šumi Jankovac u Jankovačkoj dolini, koja je danas najzanimljivije područje Slavonije, isprepliće se velik broj različitih eko-sustava, potoci, jezera, spilje, izvori, prašume, slap... Na presjeku od samo 400 metara, kroz jankovačku dolinu, možemo pronaći stijene koje svjedoče o čak 400 milijuna godina prošlosti Zemlje. Od tih stijena sazidan je i geološki stup, od najstarijih metamorfnih stijena - migmatita, pa sve do sedre i najmlađih potočnih sedimenata Papuka, nastalih u geološkom smislu 'jučer'', ističe stručni voditelj JU PP Papuk.

Upravo ta velika geološka raznolikost Papuka rezultira i velikom biološkom raznolikošću koju ovdje susrećemo. Na tom području danas žive neke ugrožene, rijetke i zaštićene vrste koje nestaju, planinski djetlić, golubovi dupljaši, bjelovrata muharica, lišaj Lobaria, božikovina, brojne vrste šišmiša itd.

Prostor Papuka jedan je od rijetko očuvanih dijelova prirode, o čemu svjedoči i činjenica da u ponoru Uviraljka zimuje čak 11 različitih vrsta šišmiša te je po broju vrsta šišmiša koji dolaze na hibernaciju Papuk značajan i u široj regiji. Ipak, krupne zvijeri, vukovi, risovi, bjeloglavi supovi i dabrovi, zbog smanjenja staništa, nestali su iz ovog velikog šumskog kompleksa još prije stotinjak godina.

Pregled tjedna bez spama i reklama

Prijavi se na naš newsletter i u svoj inbox primaj tjedni pregled najvažnijih vijesti!

Napiši ovdje što ti misliš o ovoj temi