kuća ljudskih prava

Panel: Dvadeset pet godina nakon Srebrenice još se relativizira zločin genocida

  • Autor: I. I. / Hina
  • Zadnja izmjena 08.07.2020 15:48
  • Objavljeno 08.07.2020 u 15:48
Ilustracija

Ilustracija

Izvor: Pixsell / Autor: Armin Durgut/PIXSELL

Dvadeset i pet godina od genocida u Srebrenici, u kojem je ubijeno više od 8000 dječaka i muškaraca, taj se zločin još uvijek relativizira, a individualna krivnja zbog nacionalizacije zločina ostaje drugorazredno pitanje, upozorili su u srijedu sudionici panela u Kući ljudskih prava

'Tako dugo dok se u Srbiji i Hrvatskoj u nekom drugom kontekstu ti zločini nacionaliziraju i socijaliziraju oni postaju kolektivni zločini i individualna krivica ostaje drugorazredno pitanje', rekao je filozof i politički analitičar Žarko Puhovski.

Pita se jesu li se stvari četvrt stoljeća nakon tih događaja dovoljno promijenile da možemo koliko-toliko objektivno razgovarati o toj stravičnoj činjenici, treba li ih prebaciti u povijesno sjećanje i u kojoj se mjeri pitanje o odgovornosti i direktnoj krivici počinitelja danas drukčije gleda s obzirom na teške greške koje je međunarodno pravosuđe učinilo u Srebrenici.

Kako je moguće da se na stadionima još uvijek urla 'Nož, žica Srebrenica'

Puhovski je napomenuo da je međunarodno pravosuđe taj zločin bez presedana proglasilo općinskim genocidom za koji ni jedna država nije odgovorna, a ukazao je i na problem niza manipulacija u konkretnim slučajevima pred Međunarodnim sudištem za bivšu Jugoslaviju.

No, smatra, to su sve drugorazredna pitanja u odnosu na jednostavno pitanje: Kako je moguće da se još uvijek na stadionima urla 'Nož, žica Srebrenica' i da se u javnoj svijesti, suprotno očekivanjima, nije dogodilo da će protekom vremena doći do izražaja stida zbog pripadnosti onima koji su taj zločin učinili.

Povjesničar Hrvoje Klasić rekao je da negiranje zločina u Srebrenici nije izuzetak jer je to kroz povijest bila česta pojava, a isprike političara i prihvaćanje zločina su licemjerni potezi u društvima u kojima se radi sve suprotno tome.

'Dok su Šešelj, Karadžić i Šljivančanin nacionalni heroji i 'selebritiji' po Srbiji, dok se po BiH otvaraju institucije koje se nazivaju po ratnim zločinicima ili dok se u Hrvatskoj sugerira postojanje narativa i binarni pristup 'ili je zločinac ili je heroj' u takvim je društvima veliki problem i licemjerno reći da prihvaćamo da se tamo dogodio genocid', rekao je Klasnić.

Zaključio je da inzistiranje na pojedinačnim slučajevima samo ukazuje na licemjeran pristup suočavanju s prošlošću dok društvo u cjelini ne pristane na suočavanje i ne prihvati da nije samo u stvar u konkretnom događaju nego u cijelom nizu događaja.

Zločin u Srebrenici se i dalje relativizira

Voditeljica Documente - Centra za suočavanje s prošlošću Vesna Teršelič rekla je da se zločin u Srebrenici relativizira iako ga je istražilo haško tužiteljstvo, te su činjenice utvrđene izvan razumne sumnje, kao što se u Hrvatskoj i drugim postjugoslavenskim zemljama relativiziraju drugi genocidi i ratni zločini.

Pitanje koje želimo postaviti društvima i političarima jest - što napraviti kako bi prestalo poricanje genocida i drugih ratnih zločina, poručila je Teršelič.

Uz raspravu 'Srebrenica 25: relativiziranje genocida i drugih ratnih zločina' u Kući ljudskih prava prikazan je i film 'Srebrenica '95: jedna sedmica u julu' u produkciji SENSE Centra iz Pule.

Pregled tjedna bez spama i reklama

Prijavi se na naš newsletter i u svoj inbox primaj tjedni pregled najvažnijih vijesti!