Pakistan iza kulisa pokušava pronaći način za deblokadu pregovora između Sjedinjenih Država i Irana, s fokusom na dva ključna pitanja – Hormuški tjesnac i iranski nuklearni program. Prema izvorima iz pakistanske vlade, riječ je o intenzivnoj, ali diskretnoj diplomatskoj aktivnosti koja se odvija daleko od očiju javnosti
Prema informacijama koje prenosi Anadolu, obje strane trenutačno vode tzv. diplomaciju iza kulisa, pri čemu preko Pakistana razmjenjuju prijedloge i protuprijedloge u pokušaju postizanja dogovora.
Izvori navode da Islamabad pokušava pronaći ‘srednji put’ između suprotstavljenih pozicija, no detalji konkretnih prijedloga zasad nisu poznati. Pregovori su usmjereni na gotovo zatvoreni Hormuški tjesnac i pitanje nuklearnog programa Teherana.
Iranski prijedlog i američko odbijanje
Zastoj je, prema istim izvorima, nastao oko novog iranskog prijedloga koji je prenesen preko Pakistana nakon posjeta ministra vanjskih poslova Abasa Arakčija Islamabadu.
Teheran je ponudio okončanje sukoba i ponovno otvaranje Hormuškog tjesnaca u zamjenu za ukidanje američke blokade iranskih luka. Istodobno je predložio da se razgovori o nuklearnom programu odgode za kasniju fazu pregovora.
No američki predsjednik Donald Trump zasad nije pokazao spremnost prihvatiti takav pristup, inzistirajući da se oba pitanja rješavaju istodobno.
Pakistan kao ključni posrednik
U diplomatske napore osobno su uključeni pakistanski ministar vanjskih poslova Ishaq Dar i načelnik vojske Asim Munir, koji je, prema navodima izvora, posljednjih tjedana više puta izravno razgovarao s Trumpom.
Pakistan je već bio domaćin prve runde pregovora u travnju, no tada nije postignut dogovor. Pregovorima je prethodilo i primirje koje je Islamabad pomogao uspostaviti, a koje je kasnije produžio američki predsjednik.
Unatoč oštrim izjavama s obje strane, pakistanski izvori procjenjuju da su izgledi za obnovu sukoba relativno mali. Trenutačnu situaciju opisuju kao ‘testiranje živaca’ između Washingtona i Teherana.
Iran, prema tim procjenama, ne žuri s dogovorom jer računa na nekoliko faktora: poremećaje na globalnim energetskim tržištima, rastuće protivljenje ratu unutar SAD-a i među europskim saveznicima te pad popularnosti američkog predsjednika.
S druge strane, Washington vjeruje da će sve teža ekonomska situacija prisiliti Teheran na kompromis.
Uloga Rusije i širi regionalni planovi
Paralelno s pregovorima sa SAD-om, Iran traži i šire sigurnosne garancije. Tijekom diplomatskih aktivnosti, uključujući kontakte s Rusijom, Teheran je navodno zatražio da predsjednik Vladimir Putin bude jamac mogućeg sporazuma, osobito kako bi se spriječili budući napadi SAD-a i Izraela.
Istodobno, Iran razgovara i s regionalnim državama o mogućem sigurnosnom okviru za zaštitu od ‘vanjske agresije’, no izvori ocjenjuju da je takva inicijativa zasad preuranjena zbog snažnog američkog utjecaja u regiji i postojećih napetosti između Irana i arapskih zemalja.