U srijedu je tijekom sastanka u Bijeloj kući Donald Trump iznenadio južnoafričkog predsjednika Cyrila Ramaphosu prikazivanjem videosnimki za koje je tvrdio da prikazuju južnoafričke dužnosnike kako pozivaju na nasilje nad bijelim farmerima.

Ramaphosa je mirno promatrao snimke, a potom rekao: 'Volio bih znati gdje je to jer ovo nikad nisam vidio.' Trump je uz to izjavio: 'Ovo su ljudi koji su dužnosnici i oni govore da treba ubiti bijelog farmera i uzeti im zemlju.' (dod.ur.) >>Pročitajte više<<

Posjedovanje zemlje i dalje je jedno od najosjetljivijih pitanja u Južnoj Africi, i to više od tri desetljeća nakon što je završila vladavina bijele manjine u njoj.

Južnoafrička vlada donijela je novi Zakon o eksproprijaciji zemlje u prosincu 2024. godine, u okviru kojeg dobiva ovlast da je oduzme u javnom interesu, s ciljem osiguravanja pravednijeg pristupa i smanjenja rasnih nejednakosti nastalih tijekom apartheida. Zakon omogućuje eksproprijaciju zemlje za javne projekte poput izgradnje infrastrukture, ali i za poticanje ravnomjernijeg pristupa tom pravu svim Južnoafrikancima, posebno onima kojima je bilo uskraćeno posjedovanje zemlje tijekom kolonijalnog i razdoblja aparthejda.

Stručnjaci nisu zadovoljni zakonom

Iako zakon osigurava 'pravednu i pravičnu' naknadu vlasnicima oduzete zemlje, kritičari tvrde da je previše nejasan i može se koristiti za političke svrhe, ugrožavajući sigurnost hrane, ekonomski razvoj i povjerenje investitora. Iako postoje odredbe za zaštitu prava vlasništva, protivnici zakona, uključujući dio koalicijske vlade, upozoravaju na njegovu mogućnost zloupotrebe.

Za razliku od prethodnih pokušaja promjena ustava, koji su propali 2021. godine, zakon je usvojen u parlamentu jer je zahtijevao samo jednostavnu većinu. Iako je on zapravo zakonska nadogradnja legislacije koja datira još iz 1975. godine, usmjeren je na rješavanje problema nejednakosti nastalih tijekom apartheida, kad je crnim Južnoafrikancima sustavno onemogućeno posjedovanje zemlje.

Kritike upućene Južnoj Africi počele su dolaziti iz Sjedinjenih Američkih Država, prvenstveno od predsjednika Donalda Trumpa. Tijekom svog prvog mandata, on je optuživao južnoafričku vladu za 'masovno ubijanje farmi' i tražio od američkog ministarstva vanjskih poslova da istraži navodne slučajeve nasilja nad bijelim farmerima. Iako nije bilo dokaza koji bi potvrdili te optužbe, Trump je ponovio tvrdnje o 'rasnoj diskriminaciji' i 'genocidu' nad bijelim farmerima u Južnoj Africi.

Dizanje napetosti

U veljači 2025. godine Trump je potpisao izvršnu naredbu kojom je obustavio američku pomoć Južnoj Africi, optužujući zemlju da provodi zakonodavne promjene koje krše ljudska prava i diskriminiraju bijelce. Ova naredba označila je eskalaciju napetosti između dvije zemlje, a njegova administracija također je pokrenula inicijative da bi pružila status izbjeglica navodno ugroženim bijelim Afrikancima.

Trumpove optužbe nisu se zaustavile samo na zemljištu; kritizirao je i širu vanjsku politiku Južne Afrike, uključujući njezine stavove prema Izraelu i bliskije veze s Iranom. Neki analitičari smatraju da su njegovi napadi na tu zemlju dio šire strategije odbacivanja nastojanja za postizanjem raznolikosti, jednakosti i uključivanja (DEI), a koja je postala ključni dio američke unutarnje i vanjske politike.

U cijelu tu situaciju upleo se i Elon Musk podržavši Trumpove tvrdnje o 'genocidu' nad bijelim farmerima u Južnoj Africi. Musk, koji je rođen u Pretoriji, također je iznio kritike na račun južnoafričkih zakona o crnoj ekonomskoj osnaženosti jer zahtijevaju da tvrtke imaju određeni postotak crnih dioničara. Musk je optužio južnoafričku vladu i za 'otvoreno rasističke zakone o vlasništvu', što je izazvalo dodatne napetosti.

Njegovi komentari naišli su na oštre reakcije iz Južne Afrike jer je vlada počela razmatrati mogućnost prilagodbe svojih zakona kako bi olakšala Muskove investicije u projektima poput njegove internetske usluge Starlink. Planovi za mijenjanje zakona odnose se na uložene resurse u infrastrukturu ili obuku, kao i poboljšanje pristupa internetu u ruralnim područjima.

Predsjednik kritizirao njihove izjave

Južnoafrički predsjednik Cyril Ramaphosa osudio je napade Trumpa, ističući da su temelji izvršne naredbe netočni i da ne odražavaju stvarnu situaciju u državi. Prema Ramaphosi, Zakon o eksproprijaciji zemlje temelji se na ustavnim načelima i ima cilj ispraviti povijesne nejednakosti. Predsjednik je također naglasio da nijedno zemljište nije oduzeto u skladu s novim zakonom do svibnja 2025. godine, što pokazuje da vlada nije brzo krenula s njegovom implementacijom.

Vlada Južne Afrike tvrdi da zakon nije usmjeren protiv privatnih vlasnika, već se koristi kao alat za smanjenje razlika u bogatstvu nastalih zbog politike apartheida. Južna Afrika uvijek je imala zakone o eksproprijaciji, kao i mnoge druge zemlje, za uravnoteženje potrebe za javnim interesom s pravima vlasnika.

SAD je dugogodišnji partner Južne Afrike, a američka pomoć toj državi za borbu protiv HIV-a i AIDS-a iznosila je više od osam milijardi dolara u posljednjih 20 godina. Međutim trgovinski odnosi sa SAD-om predstavljaju ključnu komponentu južnoafričkog gospodarstva, jer Amerika im je drugi najveći trgovinski partner nakon Kine, s izvozom vrijednim 14,7 milijardi dolara u 2024. godini. Južna Afrika je imala povlastice za bescarinski pristup američkom tržištu, ali one su sada dovedene u pitanje zbog Trumpove politike povećanja carina, što bi moglo imati dugoročne negativne učinke na južnoafričko gospodarstvo.