ŠTO KAŽU ANALITIČARI

Ovo su dobre i loše strane programa Kolinde Grabar Kitarović

02.12.2014 u 10:58

Bionic
Reading

U 45-minutnom govoru Kolinda Grabar Kitarović sažela je svoj program u pet točaka. Dotaknula se vanjske i sigurnosne politike te siromaštva u društvu. Politički analitičar Ivan Rimac smatra da nije izrekla ništa novo te da želi ovlasti koje nadilaze one koje su Ustavom određene, a politolog Anđelko Milardović smatra da se zadržala unutar ustavnih okvira te je posebno pohvalio točke koje se odnose na sigurnost i vanjsku politiku

'Predstavljen je program koji baš nema puno novih elemenata koje nismo čuli u pretkampanji. Jedino što je novo da je HDZ opet stao iza Kolinde Grabar Kitarović u vidu napada na kontrakandidate', prenosi za tportal svoja razmišljanja politički analitičar i profesor na Pravnom fakultetu Ivan Rimac

Rješavanje gospodarske krize, vraćanje dostojanstva hrvatskom vojniku i zaštita digniteta Domovinskog rata, rehabilitacija generala te rad na vanjskoj politici i diplomaciji u kojem će fokus biti odnosi prema BiH – sve su to poruke koje je Kolinda Grabar Kitarović iznijela i prethodnih par mjeseci pretkampanje.

Jedina novost koja dosad nije bila detaljnije iskomunicirana jest danas prvi put spomenuti Savjet za socijalnu stabilnost koji bi se bavio siromaštvom i socijalnim kategorijama.

'To je dobrodošla promjena uz ove najčešće političke stavove i pogled na svijet iz militarističke perspektive, od zalaganja da se aktiviraju generali do drugih stavova koji idu za pridobivanjem tvrde desnice. Ta je socijalna komponenta pokušaj da se kompenzira loš dojam koji je ostao nakon rasprave o njezinim primanjima u NATO-u i pozivanju na rezervnu poziciju koju je ostavila u NATO-u', kazao je Rimac za tportal.hr.


I u samoj pretkampanji, a pogotovo nakon predstavljanja programa dio javnosti smatra da je svojim porukama Kolinda Grabar Kitarović ostavila dojam kao da uz predsjedničke želi preuzeti i ovlasti Vlade. S time se slaže i Rimac.

'Što se nje tiče, ona je u stalnom latentnom nerazumijevanju ovlasti predsjednika i očito je da uz svoju vodi i kampanju HDZ-a za parlamentarne izbore', zaključuje Rimac.

Milardović: Zadržala se u okvirima ustavnih ovlasti

S njim se ne slaže politolog, prof. dr. Anđelko Milardović. On pak smatra da je glavna odlika pet točaka koje je Grabar Kitarović predstavila upravo zadržavanje u okviru ustavnih ovlasti predsjednika RH.
Prvi njezin potez bilo bi traženje sazivanja izvanredne sjednice Vlade zbog lošeg socijalnog i gospodarskog stanja u Hrvatskoj. Milardović smatra da u tom smislu Josipović nije koristio svoje ustavne ovlasti jer u pet godina mandata nikada nije tražio sazivanje vlade. 'On nije to pravo koristio, a zemlja u posljednjih pet godina u svakom slučaju klizi', smatra Milardović.

Nije siguran bi li takva sjednica Vlade uopće imala ikakvog efekta, no smatra da bi time Josipović demonstrirao predsjedničku snagu. 'Nakon pet godina situacija u društvu i državi višestruko je gora nego kada je stupio na dužnost', smatra Milardović i dodaje da mjesta nezamjeranjima u ovoj situaciji nema. Na pitanje bi li Grabar Kitarović sazivala izvanrednu sjednicu Vlade da je na vlasti HDZ, kaže: 'Da je situacija obrnuta, ako je vladarima stalo do države, ne vidim razloga zašto ne bilo tako. S obzirom na negativne ekonomske trendove i mogućnost državnog bankrota, tada će se sve glave morati naći oko stola', smatra.

'Bolje predstaviti minimalistički program; ako pobijedi i ako sazove tu sjednicu, to će biti pomak u odnosu na pet godina iščekivanja. Josipoviću bi to valjda bio sukob s Vladom', kaže.

Slaže se i s drugom točkom predsjedničke kandidatkinje HDZ-a koja se tiče socijalne stabilnosti. Upitno je, kaže, koliko ona ili bilo tko drugi u sklopu ustavnih ovlasti može na to utjecati, no može u koordinaciji sa svojim savjetnicima predlagati realizaciju ovog programa u sinergiji s Vladom.

Treća točka programa Kolinde grabar Kitarović također prema Milardoviću ne izlazi iz ustavnih ovlasti, a tiče se državne sigurnosti. Smatra da aktualna vlast nije svjesna geopolitičke realnosti i mogući početak novog hladnog rata. 'Plameni jezici nove geopolitike pred našim su vratima, a u skladu s mogućnostima oružane snage se moraju modernizirati u sklopu NATO-a', kaže Milardović. Milardović se nije želio posebno osvrtati na četvrtu točku o vladavini prava i borbi protiv korupcije, jer je to ustavna dužnost bilo koga na predsjedničkoj funkciji.

Petu točku koja se referira na vanjsku politiku i diplomaciju, Milardović smatra ključnom. Smatra da bi Grabar Kitarović repozicionirala Hrvatsku u okvirima Europske unije i NATO saveza jer je ova vlast, kaže politolog, naglasak stavljala na regiju. Bilo bi, kaže, logično da vladajući vode proeuropsku politiku te da im još nije jasno da smo članica Europske unije.

'Ne možete se vi zafrkavati s Njemačkom i opstruirati međunarodnu zajednicu. Zadatak svakog budućeg vladara bit će zaokret prema hrvatskoj europskoj politici. Josipović je uglavnom šetao po 'regionu'. Mi moramo rješavati sva otvorena pitanja i sa susjedima, ali ne s figom u džepu', smatra Milardović. Spominje 'tenkovsku paradu' prošlog mjeseca održanoj u Beogradu na koju je došao ruski predsjednik Vladimir Putin. 'Moramo biti svjesni s kim imamo posla nakon tenkovske parade. Ovo je ruska uloga na Balkanu, Srbija ne zna kamo će, prema Bruxellesu ili prema Moskvi. Mi moramo biti svjesni toga', zaključuje Milardović.