Visoki američki vojni zapovjednici zanemarili su upozorenja da su obavještajni podaci o ciljevima u Iranu zastarjeli te odobrili zračne udare u kojima je na početku američko-iranskog sukoba pogođena osnovna škola i poginulo gotovo 200 djece i nastavnika. Pentagon već mjesecima vodi istragu, ali njezini rezultati još nisu objavljeni
CNN, pozivajući se na tri izvora upoznata s internom istragom, piše da su u vojnim bazama podataka postojala jasna upozorenja kako su informacije o pojedinim ciljevima stare više od deset godina te da ih je prije napada trebalo ponovno provjeriti.
Unatoč tome, visoki vojni zapovjednici odobrili su korištenje tih podataka kako bi se, prema riječima dvojice izvora, ubrzao početak vojne operacije protiv Irana.
vezane vijesti
Jedna od posljedica bila je bombardiranje škole Shajareh Tayyiba u gradu Minabu 28. veljače, prvoga dana američke vojne kampanje. Prema iranskim državnim medijima, u napadu je poginulo 168 djece i 14 nastavnika, što je taj incident učinilo jednim od najsmrtonosnijih slučajeva stradavanja civila u novijoj povijesti američke vojske.
'Već nekoliko dana nakon napada američka vojska znala je kako je došlo do pogreške. Bilo je očito da se radilo o zastarjelim informacijama', rekao je jedan od izvora CNN-a.
Iako je istraga pokrenuta odmah nakon napada, Pentagon još nije objavio njezine rezultate.
Iz Bijele kuće poručili su tek da je istraga i dalje u tijeku. 'Sjedinjene Države ne gađaju civil', rekao je jedan dužnosnik administracije.
Prema navodima CNN-a, škola se nalazila neposredno uz bazu Iranske revolucionarne garde (IRGC), koja je bila stvarni cilj američkog napada. Satelitske snimke pokazuju da su škola i vojni objekt nekada činili jedinstveni kompleks, ali su još 2016. godine potpuno razdvojeni ogradom i zasebnim ulazom.
Na satelitskim snimkama iz prosinca 2025. jasno se vidi da je škola normalno funkcionirala i da su se djeca igrala u školskom dvorištu.
Izvori navode da američki analitičari nisu stigli ažurirati podatke o tisućama mogućih ciljeva prije početka rata. Prednost su dobili ciljevi koji su procijenjeni kao neposredna prijetnja američkim snagama, poput raketnih položaja i zrakoplova, dok su podaci o nepokretnim objektima, među kojima je bila i baza pokraj škole, ostali neprovjereni.
Problem je dodatno pogoršala činjenica da Pentagon i dalje koristi dvije različite baze podataka za odabir ciljeva. Stariji sustav MIDB, razvijen još 1980-ih, i dalje predstavlja glavni izvor službenih podataka, dok novi sustav MARS, koji koristi umjetnu inteligenciju, još nije u potpunosti operativan.
Jedan od analitičara ranije je u drugom obavještajnom sustavu označio da se stanje na lokaciji promijenilo, no taj podatak nikada nije prenesen u službenu bazu koju su koristili vojni zapovjednici pri planiranju napada.
CNN također navodi da su visoki dužnosnici Pentagona uoči rata vršili snažan pritisak na vojne zapovjednike da što brže dostave nove ciljeve za bombardiranje.
'Pentagon je od svih tražio da rade brže. Bilo je mnogo ljudi bez vojnog iskustva koji su gurali proces, ali ni zapovjednici Središnjeg zapovjedništva nisu se usprotivili', rekao je jedan od izvora.
Dodatni problem predstavljalo je i smanjenje timova zaduženih za zaštitu civila. Prema navodima CNN-a, ministar obrane Pete Hegseth početkom mandata ukinuo je više od 90 posto osoblja programa za ublažavanje civilnih žrtava (CHMR), uključujući stručnjake koji su sudjelovali u procjeni ciljeva prije napada.
U američkom Središnjem zapovjedništvu broj stalno zaposlenih stručnjaka za zaštitu civila smanjen je s deset na samo jednog.
'Ljudi koji su ostali radili su najbolje što su mogli, ali jednostavno nisu imali dovoljno ljudi ni resursa zbog Hegsethovih rezova', rekao je jedan od sugovornika CNN-a.
Sam Hegseth ranije je više puta izjavljivao da želi ukloniti administrativne prepreke kako bi zapovjednici mogli djelovati brže. Njegov pristup sažeo je u rečenici: "Maksimalna smrtonosnost, a ne mlaka zakonitost."
