Međunarodni monetarni fond (MMF) procjenjuje da će gospodarstvo eurozone do 2031. godine rasti tek nešto više od jedan posto godišnje. Istodobno se očekuje da će nekoliko manjih europskih gospodarstava ostvarivati više nego dvostruko brži rast
Europa ulazi u razdoblje usporenog gospodarskog rasta: visok javni dug, starenje stanovništva, slaba produktivnost, i dalje povišeni troškovi energije te geopolitička neizvjesnost trebali bi zadržati rast znatno ispod povijesnog prosjeka.
Prema najnovijem izvješću MMF-a, gospodarstvo europodručja između 2027. i 2031. trebalo bi u prosjeku rasti 1,2 posto godišnje, a za Europsku uniju očekuje se prosjek od 1,4 posto. U istom razdoblju svjetsko gospodarstvo trebalo bi rasti oko 3,2 posto godišnje.
Ipak, nekoliko manjih europskih država trebalo bi ostvarivati više nego dvostruko brži rast od eurozone, piše Euronews.
5. Moldavija: Reforme i europski novac potiču oporavak
MMF očekuje da će Moldavija između 2027. i 2031. u prosjeku rasti 3,5 posto godišnje.
Nakon posljedica rata u susjednoj Ukrajini, energetske krize i suše oporavak se temelji na europskim sredstvima i reformama povezanima s pristupanjem Europskoj uniji. Gospodarski rast, osim toga, podupiru rast plaća, doznake iz inozemstva te razvoj informatičkog i uslužnog sektora.
Oporavak je, ocjenjuje MMF, 'potaknut dobrom poljoprivrednom sezonom, snažnom domaćom potražnjom i značajnim financiranjem Europske unije', ali upozorava da najveće rizike i dalje predstavljaju rat u Ukrajini i moguće usporavanje reformi.
vezane vijesti
4. Srbija: Velika ulaganja
Srbija je neznatno ispred Moldavije, s prosječnim godišnjim rastom od 3,52 posto.
Glavni pokretač gospodarstva su javne investicije, potaknute pripremama za Expo 2027. u Beogradu, uz nastavak ulaganja u prometnu infrastrukturu, industriju i rudarski sektor.
MMF smatra da je Srbija ojačala makroekonomsku stabilnost zahvaljujući smanjenju inflacije i fiskalnoj disciplini dok joj najveći izazovi ostaju političke napetosti i pitanje hoće li velika ulaganja dugoročno povećati produktivnost.
3. Ukrajina: Obnova kao pokretač rasta
Ukrajini se prognozira prosječan godišnji rast od 3,8 posto.
Procjene se temelje na pretpostavci da će rat postupno jenjavati te da će započeti opsežna obnova zemlje, za koju Svjetska banka procjenjuje da će vrijediti gotovo 600 milijardi dolara.
Ako se sukob nastavi, izgledi su znatno lošiji. MMF upozorava da 'izgledi ostaju iznimno neizvjesni jer rat i dalje teško pogađa stanovništvo i gospodarstvo'.
2. Kosovo: Domaća potražnja nosi gospodarstvo
Kosovo bi trebalo ostati među najbrže rastućim europskim gospodarstvima, uz očekivani rast od oko četiri posto godišnje.
Podupiru ga snažna osobna potrošnja, javna ulaganja, doznake dijaspore te mlado tržište rada. MMF ističe da bi 'pravodobna provedba novog europskog Plana rasta mogla potaknuti gospodarski rast i zapošljavanje'. Istodobno upozorava da se gospodarstvo i dalje previše oslanja na domaću potražnju i uvoz, a konkurentna izvozna baza još nije dovoljno razvijena.
1. Malta: Najbrže rastuće europsko gospodarstvo
Prema projekcijama MMF-a, Malta će biti najbrže rastuće europsko gospodarstvo, uz prosječan godišnji rast od gotovo četiri posto.
On se temeljio na turizmu, internetskim igrama na sreću te financijskim i profesionalnim uslugama, ali taj model doseže svoje granice zbog manjka radne snage. Kako navodi MMF, 'priljev stranih radnika, koji je godinama poticao gospodarsku aktivnost, istodobno je opteretio infrastrukturu i javne usluge te pokazao ograničenja sadašnjeg modela rasta'.
Fond smatra da će budući rast Malte sve više ovisiti o većoj produktivnosti te ulaganjima u infrastrukturu, obrazovanje i inovacije.
