Predsjednik Zoran Milanović nakon summita NATO-a u Ankari poručio je da Hrvatska neće ulaziti u Koaliciju voljnih za Ukrajinu te upozorio na ubrzano naoružavanje Srbije, ocijenivši da se Beograd "ponaša čudno"
„Hrvatska pozicija je biti lojalan i fer prema članicama NATO-a, ne raditi ništa iza leđa, što ni ne radimo, ali gledati čvrsto razvoj situacije i svoje interese. To znači da nas nema u Koaliciji voljnih, to sam ovdje ponovio svima. Hrvatska je dosta u povijesti plaćala tuđe račune, nekada i sama za sebe loše obračunavala, ali se sada nadam da je došlo razdoblje u kojem ćemo koristiti benefite onoga što je najvažnije, a to je pozicija. Hrvatska pozicija je dobra i ne treba nas biti tamo gdje nas ne treba biti“, izjavio je predsjednik Republike Zoran Milanović nakon sastanka na vrhu NATO-a u Ankari.
U izjavi za medije nakon sastanka predsjednik Milanović kazao je da u ovom formatu najiskreniji bio predsjednik Donald Trump koji „ovdje dolazi kao jedan potpuno determinirani trgovac oružjem i tom smislu zastupa američke interese“. „S punim poštovanjem govori o Putinu, Xiju kao i oni o njemu. Drugi lideri govore drugom retorikom“, rekao je.
Istaknuo je da su Koaliciju voljnih spominjali predsjednici Emmanuel Macron i Keir Starmer, „ljudi koji su to osmisli, ali bez forme i jasnoće“. „Zato unutra i ne možemo biti. Ta ideja o zapadnom prisustvu u Ukrajini nakon nekakvog mirovnog sporazuma koji će doći vrlo je opasna, nerazrađena i nesigurna”, rekao je.
Predsjednik Milanović je, kako stoji u priopćeju iz Ureda predsjednika, potvrdio novinarima kako je na sastanku NATO čelnika govorio i o situaciji u hrvatskom susjedstvu. “Spomenuo sam i ono što u zadnje vrijeme izvodi Srbija s naoružavanjem i kupovinom razno raznih sustava. Srbija se ponaša čudno. Nadam se da neće nabaviti nosač aviona na kotačima jer mora nemaju. Pitanje koje se uvijek mora postaviti je što će ti to? Zašto to nabavljaš? Koja ti je procjena prijetnji i kako to misliš iskoristiti?“, rekao je predsjednik Milanović ističući da ćemo se kao država tome morati suprotstaviti „tako da se opremimo nešto sličnim“. „NATO to mora znati i o tome treba razgovarati. Moja dužnost je da o tome govorim“, naveo je Predsjednik.
„Ukrajina ima vojsku i to ju je spasilo, hrabra je i napredna. Govorimo o stotinama tisuća mladih i ne tako mladih muškaraca koji se bore, od kojih su mnogi mobilizirani i protiv svoje volje, ali država je nekada tako funkcionirala. Tako ne funkcionira niti jedna država koju mi poznajemo. Niti jedna država u NATO-u nema značajan broj vojnika, ne može ih imati jer ne postoje. Rusija ih ima na neki način za sada i uspijeva ih bez mobilizacije okupiti i to je opasnost, imaju milijun ljudi na plači. To će u jednom trenutku morati stati, morat će se podvući crta. Ja se nadam da će Ukrajina to izdržati“, izjavio je Predsjednik.
Nadalje, predsjednik Milanović kazao je da se na sastanku slabo govorilo o diplomaciji. „Moramo voditi računa da Rusija ima ogroman nuklearni potencijal i vrlo moćan, ali ne vjerujem da im može pasti napamet da se usude taknuti u europsko“, rekao je te komentirao i tenzije između Donalda Trumpa i NATO saveznika kazavši kako se nada da će se NATO održati, “ali bez SAD-a to nema smisla“.,
„Sada sam prvi put čuo da pet posto ili dva posto ne znači ništa. Jedino bitno su sposobnosti koje se novcem kupuju jer cijene rastu strahovito. Ministar Anušić se hvalio da kupujemo neki avion. Ja sam tražio da to bude jedan od naših prioriteta jer nemamo ništa. Oni će osigurati sredstva, je li to najbolji način? Nadam se da u tom sudjeluje i Glavni stožer i da to nije nečija egzibicija. Da se uzme na leasing Airbus, koji će nam dati Francuzi kada nam bude trebalo. Sada ćemo vidjeti i kako ide ovaj ciklus održavanja motora na Rafalima, koji dolazi, i koliko će naši strateški parteri biti u stanju udovoljiti našim potrebama. To je jako važno“, rekao je predsjednik Milanović koji podržava zamisao i namjeru da se Hrvatskoj vojsci nabavi transportni avion jer „to su stvari koje treba gledati na srednji rok“.
Predsjednik Milanović ponovio je da je hrvatska pozicija po političkoj geografiji i položaju blagotvorna i bolja „nego estonska ili litvanska“. „Moj zadatak kao predsjednika države je da iz toga izvučem maksimalan benefit za naš narod , a ne da se guram i da kao papagaj ponavljam deset rečenica koje će se dopasti Ursuli von der Leyen. Politika uključuje i razmišljanje i dileme pa i ovo s tim nesretnim mimohodom koji je obična parada za jednog čovjeka koji odlazi s mjesta predsjednika. Što bi mi rekli ljudi u Hrvatskoj da sam to odobrio?“, rekao je predsjednik Milanović i otkrio da nije razgovarao s francuskim predsjednikom Macronom jer „sve je jasno, respect, ali poštuj i ti mene“.
Komentirao je i mogućnost izlaska na parlamentarne izbore o čemu su ga pitali novinari. „To je nemoguće. Izbori će biti najkasnije za dvije godine, to je debelo u mom mandatu, imam još godinu i pol dana mandata. 2024. godine je bilo bitno drukčije jer sam bio na završetku mandata i namjeravao učiniti nešto potpuno zakonito, ustavno. Međutim, organizirano zločinačko bratstvo je to spriječilo, takozvani ustavni suci. To ne mislim ponavljati. Nakon toga sam se opet kandidirao za predsjednika, tražio sam franšizu hrvatskih građana i oni su mi je dali i to prilično uvjerljivo. I ja sada nemam pravo odstupiti što god mislio o Plenkoviću i njegovoj genijalnoj vlasti. To je moja patriotska i poslovna dužnost. Ja moram dočekati mandat do kraja“, izjavio je predsjednik Milanović.
„Ja sam danas bio ovdje. U Ustavu nigdje izričito ne stoji da Hrvatsku na sastancima NATO-a predstavlja predsjednik, ali stoji izričito da u Europskom vijeću državu predstavlja vlada i predsjednik republike. Ovdje mogu zamisliti da sjedi premijer, na ovom sastanku. Ja sam ovdje došao na pripremljeni teren, ovdje govoriš tri minute, jednom godišnje tri minute. Igramo po tim pravilima. Ovo je sve jedna vrsta paradiranja, što je također dio politike međunarodnih odnosa“, zaključio je predsjednik Milanović.
Uoči sastanka na vrhu NATO-a, predsjednik Milanović razgovarao je s predsjednikom Vlade Republike Bugarske Rumenom Radevom o bilateralnom partnerstvu u području sigurnosti i obrane. Tijekom sastanka razmijenjena su mišljenja o sigurnosnim rizicima koji proizlaze iz vojnih operacija u Ukrajini i na Bliskom istoku te socijalno-ekonomskim posljedicama koje pogađaju europske zemlje.
Večer ranije predsjednik Republike Zoran Milanović sudjelovao je na svečanoj večeri koju je za šefove država i vlada članica Saveza priredio predsjednik Republike Turske Recep Tayyip Erdoğan.