KOLAPS JE NEIZBJEŽAN

Zbogom blagoj europskoj klimi: Prijete nam subarktički vremenski uvjeti

08.07.2026 u 19:20

Bionic
Reading

Kolaps Atlantske meridijanske obrtajuće struje (AMOC), golemog sustava oceanskih struja koji održava blagu europsku klimu, možda je već postao neizbježan. Nova studija temeljena na računalnim simulacijama procjenjuje da postoji između 10 i 23 posto vjerojatnosti da je taj sustav već dosegnuo točku nakon koje se njegov slom ne može spriječiti

'Postoji značajna mogućnost da smo već ušli u proces koji vodi prema kolapsu i da to više ne možemo promijeniti', rekao je Phil Holden sa Sveučilišta Open.

AMOC prenosi toplu i slanu vodu iz tropskih područja prema sjevernom Atlantiku, gdje se ona hladi, tone i potom se vraća prema jugu. Taj proces snažno utječe na klimu Europe, Afrike i obiju Amerika. Znanstvenici posljednjih godina bilježe znakove njegova slabljenja, ponajprije zbog ubrzanog otapanja grenlandskog ledenog pokrova. Dotok slatke vode smanjuje gustoću oceanske vode, usporava njezino tonjenje i remeti cijeli sustav, prenosi New Scientist.

Dio klimatologa upozorava da bi potpuni kolaps AMOC-a mogao Europu izložiti klimatskim uvjetima sličnima subarktičkima, a monsunski sustavi u drugim dijelovima svijeta bi oslabjeli.

Kolaps je već neizbježan

Kako bi procijenili rizik, istraživači su proveli 21 računalnu simulaciju s različitim scenarijima emisija stakleničkih plinova i otapanja grenlandskog leda. Rezultati pokazuju da, čak i prema vrlo optimističnom scenariju, u kojem su emisije dosegle vrhunac 2025. godine, postoji 10 posto vjerojatnosti da je kolaps već neizbježan. Ako bi se postizanje klimatske neutralnosti odgodilo do 2100. godine, vjerojatnost za to raste na čak 80 posto.

Prema realističnijem scenariju, u kojem bi otapanje Grenlanda do kraja stoljeća podiglo razinu mora za oko 274 milimetra, vjerojatnost da je sustav već prešao točku bez povratka iznosi 23 posto.

Ipak, čak i ako to postane neizbježno, ne bi se dogodio odmah. U simulacijama su od prelaska kritične točke do potpunog sloma sustava u prosjeku prolazile 84 godine, a najraniji mogući kolaps zabilježen je oko 2060. godine.

AMOC nastavlja slabjeti

'Prilično smo sigurni da će AMOC nastaviti slabjeti, no kakve će to točno imati posljedice za oceanske struje, još uvijek nije moguće pouzdano predvidjeti', upozorio je Till Wagner sa Sveučilišta Wisconsin-Madison.

Jonathan Baker iz britanske meteorološke službe Met Office ocijenio je da studija predstavlja vrijedan doprinos, ali upozorava da korišteni model ima ograničenja te da će za pouzdanije procjene biti potrebna dodatna istraživanja i usporedba više klimatskih modela.

Autori smatraju da i sama mogućnost da je sustav već prešao kritičnu granicu predstavlja razlog za što brže smanjenje emisija stakleničkih plinova. Model pokazuje da svako odgađanje klimatske neutralnosti povećava rizik od kolapsa i skraćuje vrijeme do njegova mogućeg nastupa.

'Moramo učiniti sve što možemo kako bismo što prije postigli neto nulte emisije i zadržali vjerojatnost kolapsa na što nižoj razini', zaključio je Tim Lenton sa Sveučilišta u Exeteru.