Predloženim izmjenama, nacionalno se zakonodavstvo usklađuje s europskim, regulira se proizvodnja rezultata službene statistike u situacijama kada postoji hitna potreba uslijed pojave kriznih situacija, regulira pristup podacima privatnih imatelja podataka, kao i razmjena podataka koji nisu povjerljivi između nositelja službene statistike. Time se osigurava da i u okolnostima iznenadnih poremećaja država raspolaže službenim statističkim podacima.

Nositelji službene statistike imat će pravo pristupa podacima privatnih imatelja podataka bez naknade u slučaju ako su traženi podaci nužni za provedbu aktivnosti službene statistike i ne mogu se dobiti drugim sredstvima ili ako će se njihovom ponovnom uporabom znatno smanjiti opterećenje davanja podataka za izvještajne jedinice i druge pravne osobe.

Kada je riječ o razmjeni podataka koji nisu povjerljivi, Državni zavod za statistiku i ostali nositelji službene statistike imat će ih pravo razmjenjivati, uz podnošenje pisanog zahtjeva, ako postoji potreba i ako su podaci dostupni u zbirnom obliku. Definiraju se i novčane kazne za privatne imatelje podataka ako ne dopuste pristup podacima ili ako dostave netočne i nepotpune podatke.

"Izmjenama se osigurava da država u krizama ima pravodobne, pouzdane i usporedive službene podatke, ne uvodi se nekontrolirani pristup podacima nego jasno uređeni postupak, stroga statistička svrha i zaštita povjerljivosti. Ovaj Zakon predstavlja modernizaciju za kvalitetniju statistiku, manje administrativno opterećenje i bolju usklađenost s EU okvirom", kazao je državi tajnik Ministarstva financija.

Oporba: Ostaju otvorena pitanja što se smije tražiti, tko će provoditi nadzor...

Oporba pozdravlja nastojanje da država dobije pravodobne podatke da u krizama može donositi ciljane mjere i odluke, no izrazila je skepsu da bi mogao omogućiti zadiranje u privatnost građana.

"Otvara se pitanje smije li država tražiti podatke i, ako smije, kako osigurati da ih koristi isključivo za javni interes. Gdje završava javni interes, a počinje zadiranje u privatnost? Tko će procjenjivati da su određeni podatci doista nužni, što se može tražiti, tko će provoditi nadzor...", naveo je SDP-ov Boris Piližota te pozvao na uvođenje snažnijih mehanizama kontrole.

Klub Mosta prijedlog neće podržati jer eksplicitno ne navodi tko, kako i kada može raspolagati osobnim podacima građana.

"Niste građanima rekli da po ovome zakonu država ima pravo tražiti od banaka, teleoperatera i ostalih privatnih tvrtki sve njihove osobne podatke. Ne navodi se tko piše nalog, tko kontrolira podatke, tko upravljanja njima, koliko traje krizna situacija. Covid kriza pokazala je kako vi funkcionirate kada imate potrebu za vlašću. Zakon ne daje razumljiv popis osobnih podataka koje država može tražiti, a EU Uredbu ste reducirali", rekao je uime Kluba Božo Petrov.

Iz Kluba Možemo! ističu statističke podatke kao iznimno važan alat za praćenje niza trendova u društvu, no, također, naglašavaju važnost vođenja računa o zaštiti osobne privatnosti građana kako ne bi došlo do zlouporabe podataka. 

"Nužan je kvalitetan nadzor i očekujemo da se uloži dodatni institucionalni napor i da jasan plan u koju svrhu se prikupljaju podaci, tko vrši nadzor i kako podaci građana mogu biti zaštićeni", poručila je Jelena Miloš. 

Državu je pozvala da konačno krene u prikupljanje podataka o inflaciji kako bi se vidjelo u kojoj mjeri pogađa one s najnižim prihodima, kao i o potrošačkoj košarici radi usmjeravanja adekvatnijih naknada u sustavu socijalne skrbi, ali i za određivanje minimalne plaće, te o profitnim maržama i razlici najviše i najniže plaće.  

HDZ: Modernizacija statistike ne provodi se na štetu privatnosti

Državni tajnik Župan odgovorio je kako se novina o prikupljanju podataka od privatnih imatelja ne odnosi na osobne podatke, osim iznimno za kategorije utvrđene relevantnim propisima iz područja službene statistike. 

"Podaci dobiveni od privatnih imatelja podataka mogu se koristiti isključivo za statističke svrhe u skladu sa statističkim načelima uz obvezu da se ne dijele izvan sustava službene statistike, odnosno europskog statističkog sustava, osim ako privatni imatelj podataka na to pristane. Propisane su mjere radi zaštite povjerljivosti poslovne tajne", rekao je. 

Boška Ban (Klub HDZ-a) istaknula je kako se ne radi o tome da država proizvoljno ulazi u podatke privatnih subjekata. "Sustav je postavljen tako da bude uređen, transparentan i predvidljiv. Privatni subjekt mora znati tko traži podatke, za koju statističku aktivnost, zbog čega su ti podaci potrebni i na koji način se trebaju dostaviti. To je bitno i zbog pravne sigurnosti i povjerenja između države i privatnog sektora", rekla je. 

Naglasila je da se modernizacija statistike ne provodi na štetu privatnosti, sigurnosti podataka ili poslovnih interesa.