Govoreći o pobjedi AfD-a na pokrajinskim izborima u Saskoj, naglasio je da njezine uzroke ne treba tražiti samo u mogućem ruskom hibridnom djelovanju, nego prije svega u pogrešnim politikama njemačkog vodstva.

Prema njegovu mišljenju, jak rezultat AfD-a nije iznenađujući. Stranka je od osnutka jasno zastupala svoja stajališta, čime je pridobila dio birača nezadovoljnih potezima njemačkih vlasti – od migrantske politike Angele Merkel do odluka sadašnjeg kancelara Friedricha Merza.

Ogorec je upozorio da se AfD-ov program ne odnosi samo na sprječavanje dolaska novih migranata. Njegove bi posljedice mogli osjetiti i stranci koji već žive u Njemačkoj, među njima i doseljenici iz jugoistočne Europe. AfD se istodobno protivi njemačkom uključivanju u rat, traži završetak sukoba u Ukrajini te zagovara normalizaciju odnosa s Rusijom, prije svega zbog njemačkih gospodarskih interesa.

Sumnje na hibridno djelovanje

Govoreći o mogućim pokušajima destabilizacije Njemačke, Ogorec se osvrnuo na dron s eksplozivom pronađen u zračnoj luci u Leipzigu. Ocijenio je da bi taj incident mogao predstavljati upozorenje Berlinu zbog vojne pomoći koju pruža Ukrajini, ali je naglasio da rusko podrijetlo drona i eksploziva zasad nije potvrđeno.

Hibridno ratovanje, objasnio je, uključuje kibernetičke napade, sabotaže i druge operacije čiji je cilj oslabiti društvo, državnu vlast i ključne sustave. Među mogućim primjerima takva djelovanja u Hrvatskoj spomenuo je rušenje servera, hakiranje važnih subjekata i organizirano podmetanje požara na Jadranu, ne tvrdeći pritom da je za njih odgovorna Rusija.

Rat u Ukrajini ulazi u ključnu fazu

Ogorec smatra da se rat u Ukrajini približava ključnoj fazi. Ruske snage intenzivno napreduju prema Kramatorsku i Slovjansku, posljednjim velikim ukrajinskim uporištima u Donbasu, dok se ukrajinska vojska suočava s nedostatkom ljudstva i naoružanja.

Položaj Kijeva dodatno otežavaju unutarnji problemi, sukobi među sigurnosnim strukturama i korupcijske afere. Takvi slučajevi, prema njegovu mišljenju, narušavaju povjerenje u ukrajinske institucije te otvaraju pitanje načina na koji se troši međunarodna financijska pomoć. Europski čelnici zato bi se trebali suočiti sa stvarnim stanjem i uspostaviti stroži nadzor nad novcem koji šalju Ukrajini.

Počast Mladiću kao upozorenje Europi

Potrebu za preispitivanjem europske politike Ogorec vidi i u odnosu prema Srbiji. Nakon što su službeni Beograd, Srpska pravoslavna crkva i tisuće građana odali počast Ratku Mladiću, otvoreno je pitanje pristupa Europske unije Srbiji kao kandidatkinji za članstvo.

Ogorec je taj događaj izdvojio kao jedan od pokazatelja zbog kojih bi europski čelnici morali ponovno procijeniti političke prilike i dosadašnje odluke.