AfD je prema projekciji objavljenoj u 21.08 sati bio na 44 posto, CDU na 17,8 posto, SPD na 9,1 posto, Ljevica na 8,8 posto, Zeleni na 8,7 posto, BSW na 5,1 posto, a FDP na 2,4 posto. Ljevica tako ostvaruje svoj najslabiji rezultat u Saskoj-Anhalt, dok je SPD tek nešto iznad povijesno lošeg rezultata iz 2021. Zeleni, s druge strane, ostvaruju svoj najbolji rezultat na pokrajinskim izborima u toj saveznoj zemlji. BSW je s 5,1 posto tik iznad izbornog praga i još mora strahovati za ulazak u parlament, dok FDP s nešto više od dva posto ostaje bez zastupničkih mandata

AfD je time znatno premašio svoj rezultat s prethodnih izbora, kada je osvojio 20,8 posto glasova, dok je CDU doživio dramatičan pad s 37,1 posto. Odaziv birača bio je rekordan i dosegnuo 76,5 posto.

AfD se nadao osvajanju apsolutne većine, što bi mu omogućilo samostalno upravljanje pokrajinom. Ako se to dogodi, krajnja desnica prvi bi put nakon Drugog svjetskog rata samostalno preuzela vlast u jednoj njemačkoj saveznoj pokrajini.

No čak i ako AfD ne uspije osvojiti dovoljno mandata za samostalno formiranje vlasti, njegov rezultat predstavlja ozbiljan problem za Merzovu vladu u Berlinu.

The Independent donosi tri moguća scenarija.

1. AfD preuzima vlast

Najdramatičniji scenarij bio bi da AfD osvoji dovoljno mandata za preuzimanje kontrole nad pokrajinskim parlamentom u Magdeburgu.

No usprkos uvjerljivoj pobjedi, upitno je hoće li AfD dobiti mandat za sastavljanje vlade.

S obzirom na to da se AfD u ovoj saveznoj pokrajini i službeno vodi kao stranka s ekstremističkim, odnosno protuustavnim tendencijama, suradnju su već unaprijed odbile sve stranke koje su preše izborni prag.

Bilo kako bilo, u slučaju premoćne pobjede, po prvi put bio bi probijen takozvani politički 'vatrozid' koji su etablirane njemačke stranke postavile oko krajnje desnice. Sve ostale velike stranke dosad odbijaju koaliciju s AfD-om.

Stranka predvođena karizmatičnim Ulrichom Siegmundom najavljuje radikalne promjene u nizu područja. Prema njezinu programu 'Vision 2026', AfD želi pooštriti migracijsku politiku, ubrzati deportacije, mijenjati obrazovni sustav i snažnije promovirati tradicionalne obiteljske vrijednosti.

Među prijedlozima su i odvojeni razredi za djecu izbjeglica, posebne škole za djecu s teškoćama, zabrana isticanja duginih zastava u školama te ograničavanje islamskih simbola i izražavanja.

AfD također želi uvesti snažniju 'patriotsku kulturnu politiku', uključujući svakodnevno isticanje njemačke zastave i izvođenje himne na školskim svečanostima.

Stranka bi mijenjala i sustav javnog emitiranja te smanjila financiranje pojedinih kulturnih institucija. Zalaže se i za ukidanje statusa ratnih izbjeglica Ukrajincima u Njemačkoj dok god je rat koncentriran na istoku Ukrajine, uz argument da bi trebali potražiti utočište na zapadu zemlje.

AfD je u Saskoj-Anhaltu pod nadzorom njemačke domaće obavještajne službe koja ga smatra krajnje desnom ekstremističkom skupinom. Njegov ulazak u vlast zato bi otvorio i pitanje pristupa osjetljivim sigurnosnim informacijama.

Ipak, AfD bi za formiranje vlasti mogao trebati partnera. Stranke koje prijeđu izborni prag od pet posto dobit će mjesta u parlamentu, a gotovo sve su već isključile suradnju s AfD-om. Iznimka je krajnje lijevi Savez Sahre Wagenknecht (BSW), koji se prema izlaznim anketama nalazi oko praga.

'Razgovarat ćemo sa svakom razumnom strankom s kojom možemo pronaći zajednički jezik u političkim pitanjima', poručila je nakon objave izlaznih anketa supredsjednica AfD-a Alice Weidel.

2. CDU okuplja koaliciju protiv AfD-a

Drugi scenarij je da CDU uspije okupiti dovoljno stranaka i formirati vladu koja bi AfD ostavila u oporbi.

Takav potez ne bi bio bez presedana. U Tiringiji je 2024. godine AfD osvojio više od 30 posto glasova, ali nije uspio samostalno preuzeti vlast, pa su stranke političkog centra pokušale složiti većinu bez njega.

Problem je što će u Saskoj-Anhaltu matematička kombinatorika biti iznimno zahtjevna.

Američki think tank Brookings Institution ocijenio je da je organiziranje CDU-ove vladajuće većine suočeno s gotovo nepremostivim teškoćama. Dodatni problem predstavlja Ljevica, koja bi mogla biti ključna za stvaranje većine, ali CDU tradicionalno odbija koaliciju s tom strankom.

Ljevica je, međutim, već signalizirala da bi mogla podržati vladu CDU-a samo kako bi AfD ostao izvan vlasti.

Merz je prije izbora poručio da će nakon objave rezultata učiniti sve kako bi spriječio da Saska-Anhalt 'padne u ruke radikala'.

Pokrajinski premijer Sven Schulze iz CDU-a nakon izlaznih anketa čestitao je AfD-u i priznao da je riječ o najjačoj stranci. Ako AfD ne bude mogao sam formirati vladu, slijedit će dugotrajni pregovori stranaka koje ga žele zadržati izvan vlasti.

3. Merzova vlada u Berlinu trpi udarac bez obzira na ishod

Čak i ako AfD na kraju ne uspije preuzeti vlast u Saskoj-Anhaltu, rezultat će imati ozbiljne posljedice za njemačku saveznu politiku.

AfD je na nacionalnoj razini već postao najpopularnija njemačka stranka, s oko 29 posto potpore. Istodobno, kancelar Friedrich Merz suočava se s vrlo niskom razinom popularnosti - čak 85 posto birača nezadovoljno je njegovim radom.

Lars Klingbeil, supredsjednik SPD-a i vicekancelar u Merzovoj vladi, rekao je da je rezultat izbora signal Berlinu.

'To je razlog za razmišljanje o politici savezne vlade', rekao je Klingbeil za ZDF, dodajući da će vlada to svakako učiniti.

Merz je već pokušao zaoštriti migracijsku politiku kako bi zaustavio rast AfD-a. No izborni rezultat u Saskoj-Anhaltu mogao bi dodatno pojačati pritisak na njegovu vladu da ide još više udesno po pitanju migracija i sigurnosti.

AfD bi istovremeno mogao iskoristiti rezultat za snažniji pritisak na saveznu politiku. Njegov proruski stav mogao bi dodatno zakomplicirati i raspravu o njemačkoj potpori Ukrajini.

Bez obzira na to hoće li AfD u Saskoj-Anhaltu doista ući u vlast, jedno je već jasno: politički 'vatrozid' protiv krajnje desnice nikada nije bio pod većim pritiskom, a Merzova vlada dobila je ozbiljno upozorenje uoči budućih izbora.