Ravnatelj Uprave za potporu i unaprjeđenje sustava odgoja i obrazovanja Ministarstva znanosti i obrazovanja Momir Karin u emisiji Otvoreno na HRT-u je naglasio da postoji razlika odgode upisa djece u prvi razred osnovne škole po županijama te se prošle godine radilo sa stručnim povjerenstvima po tom pitanju. predsjednica Hrvatske udruge ravnatelja osnovnih škola, Antonija Mirosavljević, upozorava da treba razgraničiti djecu s teškoćama od odgoda koje nastaju jer roditelji to traže jer nisu sigurni da li je dijete spremno
Nova školska godina je krenula, ali u kakvom nam je stanju domaći obrazovni sustav i s kojim se izazovima susreće? Upravo je to bila tema emisije Otvoreno na HRT-u.
Antonija Mirosavljević, predsjednica Hrvatske udruge ravnatelja osnovnih škola navela da je prvi dan škole prošao bez problema, s velikim veseljem zbog dolaska prvašića. Istaknula je da su se škole pripremale tjednima, a dovoljan broj zaposlenika i opremanje škole su glavni zadaci. No, tu je također i pitanje odgoda upisa u osnovnu školu, gdje je istaknula da ne treba sve slučajeve gledati na isti način.
'Moramo tu razgraničiti djecu koja su s teškoćama, odnosno djecu koja već prije polaska u školu imaju rješenje. To su, primjerice, djeca s bilo kojom poteškoćom, poput djece s autizmom. Naravno da ti roditelji moraju tražiti odgodu jer nitko drugi osim njih to ne može učiniti. Imamo i onaj drugi dio djece i roditelja koji iz nekih drugih razloga, možda zbog svoje nesigurnosti, jer nisu sigurni je li dijete spremno za polazak u školu ili nije, daju si još godinu dana. Postoje neke odgode koje moraju biti po tijeku događaja, a imamo i neke koje su zaista tražene od roditelja', rekla je Mirosavljević.
vezane vijesti
Broj odgoda smanjen za dva posto
Ravnatelj Uprave za potporu i unaprjeđenje sustava odgoja i obrazovanja Ministarstva znanosti i obrazovanja Momir Karin nadovezao se na odgode upisa navodeći kako se situacija razlikuje u raznim dijelovima Hrvatske.
'Vidjeli smo da postoji razlika po županijama i po stručnim povjerenstvima, odnosno da se ne donose ujednačena rješenja. Zato smo prošlu cijelu godinu angažirali naše drugostupanjske stručne timove koji su išli po županijama i zajedno s njima radili na ujednačavanju kriterija' naveo je Karin.
Dodao je da je oko 4000 djece ostalo u predškolskom odgoju i da je tamo veće opterećenje dok same škole imaju manjak učenika. Naveo je da osobno smatra da je bolje da djeca s problemima uđu u školski sustav i da se onda s njima stručno radi.
'Trendovi su sada takvi da je broj odgoda smanjen za negdje dva posto, ali bitno nam je da se ujednače kriteriji', istaknuo je.
Strukovne škole popularnije od gimnazija
Kada je riječ o srednjim školama, Antun Kovačić Predsjednik Udruge hrvatskih srednjoškolskih ravnatelja naveo je da godinama veći interes učenika za strukovne škole prati potrebe tržišta te je više upisa u takve škole nego u gimnazije.
'Interes djece za strukovna zanimanja pokazuje da postoji potreba za novom radnom snagom. S druge strane, potrebni su nam i učenici koji će nakon gimnazijskih programa nastaviti obrazovanje na visokim učilištima, sveučilištima i studijskim programima. To je svojevrsna prirodna selekcija interesa djece prema tržištu rada ili daljnjem obrazovanju, a najvažnije je da im omogućujemo kvalitetan izbor', rekao je Kovačić.
Tako je ove godine uvedeno i 17 novih strukovnih programa kao što su kućni majstor – domar, arborist, drvno-ekološki tehničar, tehničar prometne logistike i arhivski tehničar, istaknuvši da su ova zanimanja osmišljena u skladu s potrebama tržišta.
'U tijeku je uvođenje modularne nastave i reforma strukovnog obrazovanja, a radne skupine koje su izrađivale kurikule i kvalifikacije radile su zajedno s poslodavcima i prema potrebama tržišta rada. Ovi programi nisu nastali preko noći, već su rezultat višegodišnjeg rada stručnjaka iz područja obrazovanja u suradnji s poslodavcima, ustvrdio je Kovačić.
