ECMWF-ov izračun, koji je analizirao meteorolog N1 televizije Bojan Lipovšćak, od 1. rujna pokazuje pozitivnu temperaturnu anomaliju na europskom području između 35. i 50. stupnja sjeverne geografske širine. Signal se zadržava tijekom jeseni te ponovno jača prema početku zime.

Pritom nije riječ o klasičnoj prognozi za određeni grad i datum. Sezonski model daje sliku vjerojatnog razvoja vremena na širem području, a rezultate uspoređuje s klimatološkim razdobljem od 1993. do 2016. godine. Stoga ne predviđa konkretne temperature za Zagreb, Split ili Osijek, već upućuje na mogući karakter predstojeće sezone.

Rujan bi mogao djelovati kao ljeto

Najsnažniji toplinski signal model pokazuje za rujan. Središnja vrijednost ansambla upućuje na temperaturu približno dva Celzijeva stupnja iznad prosjeka, premda je raspon mogućih scenarija dosta širok. Početak meteorološke jeseni zato bi mogao ostati topliji od uobičajenog i zadržati obilježja ljetnog vremena.

Takav bi razvoj osobito mogao biti izražen na Jadranu. More se nakon ljetnog zagrijavanja hladi sporije od kopna pa može produljiti ljetni karakter vremena i nakon kalendarskog početka jeseni.

Toplinski signal naglo slabi u listopadu, ali to ne znači da slijedi hladan mjesec. Središnja vrijednost ansambla ostaje oko klimatološkog prosjeka ili malo iznad njega, uz veliku neizvjesnost.

Izgledniji je zato promjenjiv mjesec, tijekom kojeg bi se toplija razdoblja mogla izmjenjivati s prodorima hladnijeg zraka. Hoće li pojedini tjedni više nalikovati kasnom ljetu ili pravoj jeseni, ovisit će ponajprije o rasporedu ciklona i anticiklona.

Nakon listopadskog slabljenja pozitivna temperaturna anomalija ponovno će ojačati u studenome, a prema prosincu postaje još izraženija. ECMWF za prosinac trenutačno predviđa temperature približno jedan do 1,5 Celzijevih stupnjeva iznad klimatološkog prosjeka te se pozitivan signal nastavlja i tijekom siječnja, veljače, pa čak i ožujka.

Toplija zima ne isključuje snažna zahlađenja

Takva prognoza ne znači da će cijela zima biti topla niti da su isključeni prodori vrlo hladnog zraka. Moguće su izražene, ali kratkotrajne hladne epizode. Ako između njih prevladaju dulja topla razdoblja, prosječna mjesečna temperatura ipak može završiti osjetno iznad uobičajenih vrijednosti.

Drugim riječima, sezonski gledano 'topla zima' ne znači zimu bez hladnih razdoblja. Model pokazuje temperaturni prosjek tijekom duljeg razdoblja, a ne isključuje nagle i velike oscilacije.

Prognoza oborina znatno je neizvjesnija. Za razliku od temperature, ECMWF trenutačno ne pokazuje stabilan signal njihove količine. Središnje vrijednosti uglavnom se kreću oko normale dok je raspon mogućih ishoda vrlo širok, osobito za listopad, prosinac i siječanj.

Zato zasad nije moguće pouzdano procijeniti hoće li jesen biti kišna ili sušna. Ukupna mjesečna količina oborina može ostati blizu prosjeka, ali kiša pritom može biti izrazito neravnomjerno raspoređena. Nekoliko snažnih ciklona u nekoliko dana može donijeti velik dio uobičajene mjesečne količine, nakon čega mogu uslijediti duga stabilna i sušna razdoblja.

To je osobito važno za Hrvatsku. Mjesečni prosjek može izgledati uobičajeno iako većina kiše može pasti u nekoliko kratkih i intenzivnih epizoda, uz lokalne bujične poplave. Između dugih sušnih razdoblja moguće su i olujne oborine tropskih obilježja, zbog čega ukupna količina kiše ne otkriva nužno pravi karakter vremena.

Toplo Sredozemlje može pojačati jesenske ciklone

Važnu ulogu tijekom jeseni moglo bi imati Sredozemlje jer nakon toplog ljeta ostaje velik rezervoar topline. Kada prema njemu prodre prvi hladniji zrak sa sjevera, nastaje snažan temperaturni kontrast između kontinenta i zagrijanog mora.

Takvi uvjeti pogoduju razvoju snažnih ciklona. Jesen bi zato mogla donijeti obrazac koji se posljednjih godina sve češće pojavljuje: dulje stabilno i toplo razdoblje prekinuto naglom promjenom, obilnim oborinama i jakim vjetrom.

Posebno će zanimljivi biti studeni i prosinac. Nastavi li se El Niño razvijati prema sadašnjem scenariju, njegov utjecaj na planetarnu cirkulaciju mogao bi biti najsnažniji upravo krajem jeseni i početkom zime.

Ipak, iz toga se ne može zaključiti da će El Niño Hrvatskoj izravno donijeti toplu zimu, već samo mijenja vjerojatnost pojave određenih obrazaca velike atmosferske cirkulacije. Na vrijeme u Europi istodobno utječu zbivanja nad Atlantikom, sjevernoatlantska oscilacija (NAO), stanje Sredozemlja, raspored Rossbyjevih valova, ciklona i anticiklona te lokalni procesi povezani s reljefom.

Najnoviji ECMWF-ov signal za studeni i prosinac ipak ide u istom smjeru kao scenarij koji je ranije razmatran na temelju razvoja El Niña i stanja oceana. To nije dokaz izravne uzročno-posljedične veze, ali pokazuje da se različiti pokazatelji zasad ne razilaze.

Listopadska stanka pa novo zatopljenje

Prema sadašnjem izračunu, rujan bi vrlo vjerojatno trebao biti topliji od prosjeka i zadržati ljetni karakter. Listopad bi mogao biti prijelazan i promjenjiv, uz slabiji toplinski signal, ali bez jasne naznake hladnijeg mjeseca. Pozitivna temperaturna anomalija ponovno bi ojačala u studenome dok bi prosinac vrlo vjerojatno mogao donijeti topliji početak zime.

Za oborine i dalje nema dovoljno pouzdanog sezonskog signala. Otvorena ostaje mogućnost velike promjenjivosti, uz koncentraciju kiše u kraćim i intenzivnijim epizodama.

Važan je i kontinuitet dosadašnjih ECMWF-ovih izračuna. Osnovni signal toplije druge polovice godine nije nestao, premda se mijenjaju detalji i raspodjela temperaturnih odstupanja. Rujan ostaje izrazito topao, listopad donosi svojevrsnu stanku, a prema studenome i prosincu ponovno jača mogućnost temperatura viših od prosjeka.

Zadrži li se takav trend i u sljedećim izračunima, s većom će se sigurnošću moći govoriti o toplijoj jeseni i vjerojatno toplijem početku zime.

No to ne znači da će vrijeme biti mirno i jednolično. Toplija klima ne podrazumijeva manje ekstrema: veća količina topline i vlage u atmosferi može između duljih stabilnih razdoblja pogodovati naglim i vrlo intenzivnim vremenskim događajima.

Upravo bi njihov raspored i snaga, a ne samo prosječna temperatura, mogli odrediti kakva će biti predstojeća jesen u Hrvatskoj.