Grčki premijer Kyriakos Mitsotakis najavio je prošlog tjedna zahtjev za pozajmicu kroz program EU-a Sigurnosna akcija za Europu (SAFE), koji nudi do 150 milijardi eura financiranja tijekom razdoblja od 40 godina. Prema pisanju portala Neos Kosmos, financiranje putem EU-a ubrzat će modernizaciju grčkih oklopnih vozila i logističkih kapaciteta, uključujući nadogradnju oklopnih transportera M113 i nabavu novih vojnih kamiona.

Prema Mitsotakisovim riječima, ovi su projekti isprva bili planirani za kasniju fazu grčkog 12-godišnjeg programa ponovnog naoružavanja vojske, ali zahvaljujući financiranju EU-a sada se mogu dovršiti znatno ranije. Mitsotakis je također naglasio da grčka vlada zadržava pravo podnijeti dodatne zahtjeve ako bude potrebno. Inače, prijave za sudjelovanje u SAFE programu bile su potrebne do kraja srpnja, a sredstva se mogu koristiti do 2030. godine.

Pojedini izvori ukazuju da je novac iz EU fondova zatražen kako bi francuska podružnica europske tvrtka KNDS i grčkog METLEN Energy & Metals udružile snage u proizvodnju borbenog vozila pješaštva VBCI Philoctetes. Sporazum uključuje prijenos znanja o proizvodnji aluminijskog oklopa grčkoj tvrtki, kao i lokalnu proizvodnju zavarene konstrukcije trupa za vozilo VBCI Mk2. Ovaj ugovor prvenstveno je namijenjen zadovoljavanju hitnih operativnih potreba grčke vojske za velikim brojem borbenih vozila pješaštva.

VBCI Philoctetes je poboljšanja inačica vozila VBCI koje je već u upotrebi u francuskoj vojsci. Ima daljinski upravljani borbeni modul opremljen topom kalibra 40 milimetara i protuoklopnim raketama MMP. Vozilo ima konfiguraciju kotača 8x8, a oklopnu zaštitu osiguravaju trup i dodatni oklopni moduli koji mogu izdržati pogotke projektila kalibra 14,5 milimetara, kao i kumulativne bojne glave iz RPG-7.

Nabava F-35 i operativno uvođenje Rafalea

Grčka je još ranije predstavila dugoročni program nabavki za razdoblje 2025.-2036., s predviđenim proračunom između 25 i 28 milijardi eura. Ambiciozni program uključuje snažan angažman domaće industrije, s 25 do 50 posto sudjelovanja u proizvodnji brodova, podmornica, borbenih vozila, elektronike i drugih sustava. Program uključuje nabavu najmanje 20 stealth lovaca tipa F-35A s opcijom za dodatnih 20 primjeraka, a isporuka bi trebala početi 2028. godine. Svi nabavljeni lovci američke proizvodnje trebali bi biti operativni oko 2033. godine.

U međuvremenu, Grčka obnavlja flotu svojih lovaca F-16C/D, od čega je njih 84 nadograđeno na F-16V standard, a operativno se uvode i 24 višenamjenskih borbenih aviona Rafale, od kojih je zadnji isporučen početkom 2025. godine. Također, moderniziraju se radarski i sustavi za rano upozoravanje, kao i protuzračni sustavi te šest baterija proturaketne obrane Patriot u inačici PAC-3, koje je Grčka nabavila još 2003. godine.

Modernizacija uključuje i ratnu mornaricu koja bi uskoro trebala dobiti četvrtu fregatu klase Belharra, uz mogućnost izgradnje dodatnih triju plovila te klase u Grčkoj. Prema planu, Grčka bi trebala izgraditi četiri podmornice i dodatno modernizirati postojeće fregate MEKO, raketne brodice klase Super Vita i podmornice klase Tip 214. Valja reći da Grčka sudjeluje u razvoju i izgradnji europske ophodne korvete (EPC), projektu čije se dovršenje očekuje između 2030. i 2037. godine. U tijeku je i dogovor o kupnji 16 protubrodskih raketa Exocet koje proizvodi Francuska.

Grčka planira i modernizaciju oklopnih snaga te se, pored modernizacije spomenutih vozila M113 i kupnje 270 primjeraka Philoctetesa, razmišlja o uvođenju višecjevnih raketnih lansera izraelske proizvodnje, modernizacije višecjevnih bacača raketa RM-70 češke proizvodnje te razvoj novih raketnih sustava EuroPULS s dometom do 300 kilometara u okviru programa 'Ahilejev štit'. Grčki izvori ističu da je preko 40 posto sredstava usmjereno na integrirane sustave zračne obrane te da se očekuje zamjena za već zastarjele sustave OSA-AK i TOR-M1. Također, u fazi su razvoj i nabava dronova, uključujući lutajuće streljivo te transportnih, nadzornih i borbenih bespilotnih sustava.

Potpuna reorganizacija zapovjedništava i smanjenje broja vojnih sudova

Službena Atena ulaže i u razvoj vlastitih protudronskih sustava Centauros, koji može otkrivati ciljeve na udaljenostima do 150 kilometara, a neutralizirati ih na daljinama do 25 kilometara. Sustavi Centauros trebali bi biti integrirani na nove grčke brodove, a od iduće godine planira se masovna proizvodnja sustava Iperion, Telemachus te lansiranje velikog obavještajnog drona Archytas domaće proizvodnje. Pored toga, planirana je i izgradnja vojnog komunikacijskog satelita za sigurnu i otpornu komunikaciju koja uključuje povezivanje s borbenom mrežom i umjetnom inteligencijom.

Pored cjelokupne modernizacije svih rodova vojske, Grčka namjerava u potpunosti reorganizirati svoju vojsku uspostavljanjem četiri vrhovna vojna zapovjedništva za regiju Trakija, Epir, Makedoniju i istočnosredozmeno more te uvođenjem Zapovjedništva za potporu Helenske vojske, kako se službeno naziva grčka vojska. Istovremeno bi se ukinula međurazinska zapovjedništva, dok bi Glavni stožer grčke vojske trebao biti iznad navedenih zapovjedništava, što bi dovelo do deaktivacije Helenske Prve armije.

Plan naglašava davanje veće autonomije vrhovnim vojnim zapovjedništvima, pojednostavljenje donošenja odluka i povećanje operativne fleksibilnosti. Restrukturiranje također uključuje spajanje vojnih kampova i vojnih sudova, s ciljem uštede novca i poboljšanja učinkovitosti. Plan je, naime, spojiti 45 vojnih kampova, uz 137 koji su već spojeni, a 15 vojnih sudova bit će spojeno u njih šest.

Plan ponovnog naoružavanja i restrukturiranja dolazi sa značajnim troškovima, a predviđa se da će Grčka potrošiti 3 posto svog BDP-a na obranu. Povrh svega, Grčka namjerava i stvoriti bazu od 170.000 vojnih rezervista. Ove promjene potaknute su uočenom potrebom prilagodbe novim vrstama ratovanja i promjenjivom geopolitičkom krajoliku, posebno u istočnom Mediteranu i egejskom području. Konačni cilj grčke vlade je kroz reforme stvoriti agilniju i učinkovitiju regionalnu vojnu silu.