Preliminarni rezultati istraživanja "Ljudski gubici 1991.-1995. u Hrvatskoj" koje je u ponedjeljak objavila Documenta, pokazuju brojku od 1512 potvrđenih i djelomično potvrđenih žrtava u Ličko-senjskoj županiji, među kojima je 835 osoba srpske nacionalnosti i 652 osobe hrvatske nacionalnosti
Potvrđene žrtve, njih 1135, su one čiji su osobni podaci i podaci nedvojbeno potvrđeni i temeljeni na najmanje tri neovisna izvora. Uz njih, tu je i 377 djelomično potvrđenih žrtava, čiji su identitet ili okolnost stradanja nisu nedvojbeno utvrđeni, no osoba je smrtno stradala ili nestala.
Od 1512 potvrđene i djelomično potvrđene žrtve njih 1106 prebivalo je u Ličko-senjskoj županiji, navodi se u priopćenju Documente - Centra za suočavanje s prošlošću.
vezane vijesti
Prema nacionalnoj pripadnosti, među potvrđenim i djelomično potvrđenim žrtvama evidentirano je 835 osoba srpske nacionalnosti i 652 osobe hrvatske nacionalnosti. Među žrtvama je i pet Jugoslavena, po četiri Bošnjaka i Čeha, tri Muslimana te po jedan Slovak, Nizozemac, Rus i Rusin: Za pet ljudi nacionalnost nije poznata.
Kad se promatra status, među potvrđenim i djelomično potvrđenim žrtvama najviše je vojnika - 753, civilnih žrtava je 545, a policajaca 62.
Za ostale žrtve navode više statusa ili je status žrtve nepoznat.
Prema spolu, stradalo je 1246 muškaraca te 266 žena. U trenutku stradanja, gotovo svaka druga žrtva (45 posto) imala je između 36 i 64 godine, a malo više od trećine (36 posto) između 13 i 35 godina. Starijih od 65 godina bilo je 18 posto, dok jedan posto stradalih čine djeca do 12 godina.
Podaci su, navodi Documenta, prikupljeni dugotrajnim istraživanjem svih postojećih izvora koji su objavljivali imena žrtava . od novinskih članaka i publikacija do popisa žrtava, fotografija spomenika, obdukcijskih nalaza i osobnih dokumenata.
No, Documenta napominje da su mnogi izvori šturi te da su za neke stradale imali samo godine rođenja i smrti, eventualno ime oca, mjesto rođenja i mjesto stradanja.
''Stoga ovaj popis nije konačan. Na njemu ima još prostora za istraživanje i prikupljanje dodatne dokumentacije, kako bismo mogli nesvrstane žrtve i nepotvrđene potvrditi'', kazala je istraživačica iz Documente Božica Ciboci.
Voditeljica Documente Vesna Teršelić rekla je da ni danas, gotovo 35 godina nakon početka rata, ne postoji javno dostupan popis svih žrtava, nestalih i ubijenih na svim stranama sukoba. ''Smatramo da se radi o civilizacijskoj obvezi kojom se odaje počast žrtvama, a ujedno se pokušava stvoriti realan i činjenično utemeljen pregled njihovih stradanja'', istaknula je.
Boris Milošević iz Srpskog narodnog vijeća pozvao je Memorijalno-dokumentacijski centar Domovinskog rata da objavi svoje podatke.
"Jako je važno da Memorijalno-dokumentacijski centar Domovinskog rata i druge državne institucije dopunjavaju popis i da on bude javno dostupan. Na taj način popis može postati vjerodostojniji'', poručio je.
Prije predstavljanja rezultata istraživanje, predstavnici Documente i SNV-a obišli su groblje u Medaku, zatim grob Milana Levara na Gradskom groblju u Gospiću, te na koncu Spomenik poginulim hrvatskim braniteljima i civilnim žrtvama Domovinskog rata na Trgu Alojzija Stepinca u Gospiću.
