ZABRINUTI ANALITIČARI

Novi ministri neće pomoći, kod nas je nešto duboko trulo

12.06.2014 u 10:17

Bionic
Reading

Nekoliko sati prije puta u Brazil premijer Zoran Milanović smijenio je dvojicu ministara iz dva ‘prokleta’ resora, zdravstva i obrazovanja, te imenovao nove. Ni sam premijer nije siguran da godinu i pol prije izbora to ima smisla, a analitičari nisu sigurni imaju li bilo kakva Milanovićeva vlada i neoliberalni ekonomski koncept više ikakvog smisla?

Smjena ministra obrazovanja Željka Jovanovića politologu i profesoru s Fakulteta političkih znanosti Zdravku Petaku nije neka šteta, posebno jer ga mijenja Vedran Mornar, kojega smatra jednim od najkompetentnijih ljudi iz visokoškolskog obrazovanja.

ŠTO UOPĆE MOGU DONIJETI NOVI MINISTRI U GODINU I POL?

‘On je prije pet godina gotovo postao rektor Zagrebačkog sveučilišta. Mornar dobro nastupa u javnosti, aktivan je, poznaje probleme resora i jedan je od najmodernijih ljudi koji znaju i kako svijet funkcionira u toj oblasti. Kao dekan Fakulteta elektrotehnike i računarstva ostavio je traga u najboljim godinama. Mornar je dobar kandidat, ali to imenovanje dolazi prekasno’, rekao je Petak sumnjajući da je u sljedećih godinu i pol, koliko još traje mandat Milanovićevoj vladi, moguće postići važne i dugoročne promjene.

Umjesto ministra zdravlja Rajka Ostojića imenovan je dosadašnji čelnik Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje Siniša Varga, inače navodno dobar prijatelj obitelji Milanović.

‘Varga je dobar menadžer, ali pitanje je koliki je njegov politički potencijal, koliko može usklađivati zdravstvenu politiku s mirovinskom, može li spajati bolnice, kako će se nositi s teritorijalnošću, lokalnim elitama, outsourcingom koji ima snažnu političku dimenziju…’, upozorava Petak.

GOSPODARSTVO JE NAJVEĆI PROBLEM, ALI MINISTRI TOG RESORA OSTAJU U VLADI


Dodaje kako je velik problem to što u rekonstrukciji Vlade nije imenovan nitko tko bi bio ‘makroekonomski kormilar’ Vlade.
‘Nismo dobili nikoga tko može povezati sve resore s Ministarstvom financija. Grčić se tu gubi i nitko drugi u Vladi nije kadar biti taj kormilar. Premijer za to ne može naći respektabilnog igrača godinu i pol prije izbora. Zato ne možemo očekivati da će Vlada napraviti reforme i podlogu za rast u 2015. i 2016', rekao je Petak.

PODJELA SDP-A OTEŽAVA VOĐENJE DRŽAVE

Osim ovih očitih problema, Milanoviću će kraj mandata otežati podjela unutar SDP-a: ‘U stranci sada kreću programske paljbe i pitanje je koliko će imati snage da podupire te politike. U Saboru imaju dovoljno ruku, ali u Vladi više nema one snage za oblikovanje zajedničke politike. To je velik problem za Milanovića.’

Ekonomist Branimir Lokin kaže pak da ni reforme koje bi možda (djelomično rekonstruirana) Vlada mogla poduzeti neće bitno promijeniti hrvatsku perspektivu: ‘Mislim da niti promjena stranke ni cijele Vlade ništa neće napraviti jer neoliberalni obrazac u ovoj formi je prešao granice realnog i objektivnog. Moramo promijeniti obrazac.’

REFORME I REKONSTRUKCIJE NEMAJU SMISLA - TREBA MIJENJATI MODELE UPRAVLJANJA?

Lokin objašnjava da promjena modela ne dolazi reformama nego rastom. A kako to postići? ‘Kakve reforme?! Kako s 400 tisuća nezaposlenih raditi reforme? To je kao da u gaćicama hoćete preplivati ocean. To je nemoguće! Treba se promijeniti cijeli pristup ekonomskoj i društvenoj stvarnosti. Ovaj model uništava i demokraciju, autokracija jača iz dana u dan’, upozorava Lokin.

Kaže da u Hrvatskoj nema javnih rasprava o novim ekonomskim modelima: ‘Razmjene mišljenja svode se na preporuke Europske komisije. Ne profiliraju se znalci. Za početak treba otvoriti dijalog i na znanstvenoj akademiji. Ne znam akademika koji je iznio svoj stav o ovom pitanju. Kod nas je nešto jako duboko trulo.’

Dok nitko ne predlaže nove modele, kriza u Hrvatskoj se produbljuje. ‘Ekonomija nije jednostavna, to je komplicirana vještina. Ljudi koji je vode moraju biti ljudi najboljeg obrazovanja, a ne da se sjetite prijatelja i pitate ga hoće li biti ministar!’, poručuje Lokin osvrćući se na informaciju da je Milanović navodno molio prijatelja, guvernera HNB-a Borisa Vujčića, da ‘uskoči’ u Vladu kao potpredsjednik za gospodarstvo.

TREBA NAM MANJE KAPITALIZMA, A VIŠE SOCIJALIZMA U DEMOKRACIJI?

U ovaj kontekst spada i nedavna poruka potpredsjednika SDP-a Zlatka Komadine koji je u sukobu s premijerom. On je kritizirajući Milanovića i ističući svoju kandidaturu za šefa stranke rekao: ‘SDP ne smije biti stranka liberalnih tehnokrata, nego socijaldemokrata.’ Lokin kaže da ta fraza dobro opisuje stanje.

‘Ta je Komadinina fraza točna - potrebno je više socijalne osjetljivosti s potpuno novim teorijskim pristupom… Raspodjela bogatstva između kapitala i rada ide uvjerljivo na štetu radnika. Stvaraju se viškovi kapitala za vlastite potrebe pojedinaca. To je socijalni problem koji ljudi ne shvaćaju. Kako možete slati na cestu toliko ljudi i misliti da će doći do ekonomskog oživljavanja? To je promašeni koncept koji zemlju vodi u propast, a sve zbog raspodjele kapitala među sasvim novim klasama’, pokušao je Lokin ukratko opisati problem koji ćemo kao društvo, čini se, tek početi osvještavati.