portret josipa aladrovića

Novi ministar otišao s faksa na posao, strelovito se uspinjao u sjeni svoga oca. Ipak, u fotelji ga čeka vrući krumpir

18.07.2019 u 18:02

Bionic
Reading

Kada je prije pet godina završio poslijediplomski studij 'Vodstvo' na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu, vjerojatno nije ni mogao sanjati da će tek koju godinu kasnije biti na čelu Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, a pet godina poslije voditi cijeli resor, tj. Ministarstvo rada i mirovinskog sustava. Biografija Josipa Aladrovića nije opsežna, no otkriva pravilnu crtu uspona prema jednoj od najbitnijih fotelja u državi – ministarskoj. No novopečenog mladog ministra najesen će dočekati vrući krumpir koji je naslijedio od svog prethodnika Marka Pavića

Iz njegove šture biografije, objavljene na saborskim stranicama kako bi zastupnici mogli pročitati crtice iz životopisa ministara koje bi trebali izglasati, teško je puno toga doznati.

No budući ministar rada i mirovinskog sustava Josip Aladrović novinarima je prije sastanka u Vladi u četvrtak otkrio nešto malo više.

U HDZ-u je od svojih tinejdžerskih dana. Sa 16 ili 17, ne sjeća se točno, učlanio se u stranku, što ne čudi s obzirom na to da mu otac pripada HDZ-ovoj staroj gardi.

Naime, Marijan Aladrović je bivši požeško-slavonski župan, predsjednik Gradskog vijeća Pleternice i voditelj podružnice Hrvatskih šuma u Požegi te vlasnik tvrtke Gala voće, koja se bavi uzgojem jabuka.

  • +3
Josip Aladrović Izvor: Pixsell / Autor: Borna Filic/PIXSELL

Na pitanje N1 televizije je li mu se sin sam učlanio u HDZ ili ga je on učlanio, odgovara: 'I ja i sam. Mi smo iz kraja u kojem je nacionalni osjećaj uvijek jako prisutan i zapravo smo HDZ vidjeli kao svoju stranku odmah u početku', kazao je.

S faksa na posao

A odmah po završetku fakulteta Josip Aladrović se gotovo idealno – s faksa na posao – zaposlio u Croatia osiguranju. U svibnju 2009. diplomirao je na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu i istog mjeseca počeo raditi u ovoj osiguravateljskoj kući, tada u državnom vlasništvu.

Od 2009. do travnja 2017. penjao se po hijerarhijskoj strukturi Croatia osiguranja, od savjetnika za prodaju korporativnim klijentima do pozicije regionalnog direktora za korporativne klijente. Tijekom rada u Croatia osiguranju Aladrović pohađa trogodišnji poslijediplomski studij na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu pod nazivom 'Vodstvo'.

Što je naučio, mogao je i primijeniti u travnju 2017., kada postaje ravnatelj Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje i to nakon provedenog postupka javnog natječaja.

Kaznena prijava odbačena?

Aladrović je prošle godine kazneno prijavljen od pojedinih djelatnika HZMO-a te Živog zida zbog sumnje da je počinio kazneno djelo zloporabe u postupku javne nabave, zloporabe položaja i ovlasti, nezakonitog pogodovanja, trgovanja utjecajem i zločinačkog udruživanja.

'Što se tiče kaznene prijave, kada sam čuo, pitao sam sina o čemu se radi - on je rekao da je to odbačeno. Nismo imali vremena trošiti riječ na to', kazao je njegov otac Marijan Aladrović za N1 televiziju.

Ovaj 34-godišnjak u ruke će dobiti resor i to u možda najnezgodnijem trenutku. Marko Pavić, njegov prethodnik, raskrstio je sa sindikatima oko reforme mirovinskog sustava. Vladina reformska politika rezultirala je prijedlogom da se radni vijek sa 65 podigne na 67 godina jer nam u suprotnom prijeti kolaps mirovinskog sustava.

Vrući krumpiri i spaljeni mostovi

No sindikalna inicijativa '67 je previše' prikupila je i više nego dovoljno potpisa (preko 750 tisuća) za raspisivanje referenduma iako se sam dosadašnji ministar Pavić, kako mu mnogi spočitavaju, uključio u protureferendumski front te je njegovo ministarstvo čak naručilo spot u kojem su u jeku prikupljanja potpisa za referendum objašnjavali zašto trebamo raditi do 67. godine.

Unatoč tome, potpisi su prikupljeni i predani.

  • +9
Referendumska inicijativa 67 je previše predala potpise u Saboru Izvor: Cropix / Autor: Damjan Tadic / CROPIX

Pavić je sa sindikatima spalio mostove i kada je u pitanju Gospodarsko-socijalno vijeće, koje su sindikati napustili još u siječnju 2019.

S Pavićem očito nisu mogli na zelenu granu. Hoće li moći s novim ministrom, koji je u prvom istupu u četvrtak pozvao sindikate na dijalog i obnovu Gospodarsko-socijalnog vijeća?

Povjerenstvo pokrenulo postupak zbog imovinske kartice

Aladrović posjeduje stan u Zagrebu od 50 kvadrata, vrijedan 675 tisuća kuna, a koji je kupljen kreditom. Supruga posjeduje automobil Smart fortwo proizveden 2015. Upravo je zbog ovog automobila Aladrović bio predmetom Povjerenstva za odlučivanje o sukobu interesa.

Naime, stupanjem na dužnost 2017. prijavio je kako mu supruga posjeduje osobni automobil Hyundai i30. On je u veljači 2018. prodan te je Aladrovićeva supruga za šest tisuća eura iz Njemačke uvezla rabljeni Smart, no ta promjena nije na vrijeme bila unesena u imovinsku karticu pa je protiv njega pokrenut postupak u svibnju ove godine. Novi ministar rada i mirovinskog sustava ima kredit od 553 tisuće kuna, podignut 2017., zbog kojeg je svakog mjeseca 'lakši' za 5668 kuna.

U imovinskoj kartici napisao je i da je vlasnik OPG-a Josip Aladrović, prijavljenog u Zagrebu, a posjeduje i udjele u fondu Erste asset management u iznosu od 4500 kuna. Na štednji ima deset tisuća eura.

Hoće li pristojni Aladrović biti manje tvrdoglav od Pavića?

Krešimir Sever, predsjednik Nezavisnih hrvatskih sindikata, za tportal kaže kako ne očekuje drastičan zaokret dolaskom novog ministra iako naglašava da je riječ 'o pristojnom mladom čovjeku'.

'Naša iskustva s Aladrovićem su vrlo skromna. Možda imam za pola koplja veće iskustvo jer su naši sindikati u HZMO-u organizirali sastanak s njim zbog same situacije u zavodu. Zbog manjka ljudi, pritisaka, stanja na šalterima, gomilanja predmeta… pa sam imao priliku više od mojih kolega s njim biti na sastanku. Susretao sam ga na javnim skupovima, no u vremenu u kojem se pregovaralo o mirovinskoj reformi on nije bio taj koji je puno govorio. Ono što znao i što smo vidjeli, riječ je o pristojnom mladom čovjeku, vrlo uljudno pozdravi te kulturno pita kako ste', kaže nam Sever.

  • +9
Marko Pavić o reformi mirovinskog sustava Izvor: Pixsell / Autor: Matija Habljak/PIXSELL

No na stranu kućni odgoj, što od Aladrovića očekivati po pitanju dijaloga sa sindikatima? Otvaraju li se odlaskom 'tvrdoglavog' Pavića vrata nekoj novoj suradnji?

'Nije Pavić taj koji je sve skupa vodio. Promjena mirovinskog sustava bila je politika ove Vlade na tragu pritisaka iz MMF-a, Svjetske banke i Europske komisije. S obzirom na to da je sam g. Plenković bio upoznat s našim stavovima, jasno je da je to bila politika Vlade. Drugo je činjenica što je on izletio i s protureformskom kampanjom i tvrdoglavo branio pozicije s kojima su izašli pred nas. Pitanje je je li on slijepo vršio volju predsjednika Vlade ili je to bilo njegovo nesnalaženje i njegov stil. To je nama svejedno', kaže Sever.

Što se tiče Gospodarsko-socijalnog vijeća, Sever kaže kako je izlazak sindikata iz njega bio izlazak iz nečega što nije funkcioniralo jer se ministri iz Plenkovićeve vlade nisu odazivali na sastanke. Sumnja kako bi Aladrović to mogao promijeniti. 'Ovdje je podbacio i sam Pavić jer nije imao ni snagu ni autoritet privesti ministre na GSV. Naš izlazak iz GSV-a bio je izlazak iz nečega što nije funkcioniralo. Nisam uvjeren da mladi ministar, koji ima nepunih 35 godina, ima više autoriteta. Taj čovjek nije duboko u politici. Bio je član stranke, kao mlad postao je šef HZMO-a. Nisam siguran da novi ministar ima iskustvo i snagu i autoritet. To je mjesto na kojem treba biti izuzetno jaka politička osoba koja će imati autoritet unutar Vlade', naglašava.

Što se tiče referenduma, naglašava da to što je na čelo Ministarstva došao novi čovjek ne znači da će promijeniti stav vezano uz moguće pregovore. 'Nakon što su potpisi prikupljeni, nemamo pravo pregovarati jer nam je 750 tisuća ljudi dalo potporu. Kompromis se mogao naći prije, ali sada ne. Sam novi ministar to ne može promijeniti. Hoće li u Vladi biti dovoljno mudrosti pa da ta mudrost nadvlada taštinu, da se znaju pročitati poruke vremena, a ovo vrijeme je poslalo poruku da su građani nezadovoljni i da žele referendum. Ako to podcijene i ako dođe odluka Ustavnog da referendumska pitanja nisu u skladu s Ustavom, mi ćemo to iščitati kao političku odluku', jasan je Sever.