Gotovo cijelo prijepodne saborski zastupnici raspravljaju o izmjenama Zakon o porezu na dodanu vrijednost. Prvi je to u nizu poreznih zakona koji se zbog teškog stanja proračuna, ali i zbog uplaćivanja u proračun EU-a mora mijenjati. Takve namjere vladajućih, očekivano, nisu dobro sjele oporbenim zastupnicima, koji su uvjereni da će povećanje međustope poreza najviše udariti na siromašni i srednji sloj
Glavna izmjena u Zakonu o poreznu na dodanu vrijednost odnosi se na podizanje međustope poreza sa 10 na 13 posto. 'Najveći dio te stope odnosi se na usluge smještaja i obroka i pića u hotelima, kampovima vezano za nautički turizam, pripremanje hrane i pića u ugostiteljskim objektima, časopisi koji inače izlaze periodično, jestiva ulja, masti biljnog i životinjskog podrijetla, dječju hranu, isporuku vode, bijeli šećer i ulaznice za koncerte te časopise za kulturu i umjetnost', objasnio je na početku rasprave ministar financija Slavko Linić.
Ta mjera, dodao je Linić, u državni proračun trebala bi donijeti oko 600 milijuna kuna većih prihoda. 'Kad uspoređujemo sa skoro šest milijardi povećanih rashoda u 2014. evidentno da je to svega 10 posto onoga što nas očekuje na rashodovnoj strani, ali smatramo da je potrebno i taj dio učiniti', kazao je Linić.
Povećanje međustope nije dobro dočekan u HDZ-u, čiji je Željko Reiner podsjetio da je samo prije nekoliko mjeseci uopće uvedena međustopa za ugostiteljstvo i turizam, uz šećere, jestiva ulja i masti, dječju hranu, ili isporuku vode.
'Mi smo prije četiri mjeseca ovdje raspravljali o nečem što se prikazivalo kao revolucionarno, a to je bilo smanjenje sa 25 posto na 10 posto s nizom objašnjenja kako će to fantastično pomoći raznim segmentima. I ako je to bilo revolucionarno, onda je ovo valjda kontrarevolucionarno, jer sada se vraća korak natrag pa se sada povećava upravo za te stvari stopa PDV-a. Ovo povećanje poreza će, naravno, najviše osjetiti siromašni s jedne strane, a s druge strane srednji sloj, a to su obrtnici, to su učitelji, to su medicinske sestre, to su liječnici', rekao je Reiner.
Spočitnuo je Reiner pritom ministru financija to da je prije mjesec dana rekao da se više ove godine neće zaduživati u inozemstvu. 'Sada ste se zadužili za preko 13 milijardi kuna, odnosno milijardu 750 milijuna uz visoku kamatu, kamatu koja je veća i od mađarske i od rumunjske i od slovenske kamate', kazao je Reiner.
Odgovor je odmah stigao od Linića. 'U RH imamo krizu. Kriza se rješava i na prihodovnoj i na rashodovnoj strani. Prema tome, ocjena je Vlade da je u krizi potrebno dignuti međustopu sa 10 na 13 posto. Da, krizu u Republici Hrvatskoj platit će građani Hrvatske, nitko drugi. I to je vrlo jasno, veći PDV najvećim dijelom i za građane Hrvatske. A krizu će platiti građani Hrvatske. A tko je kriv za krizu? Znate, da imamo gospodarski rast, ne bi bio problem. A zašto nemamo gospodarski rast? Pa zato što vi kao predstavnik HDZ-a niste osam godina vodili brigu o privatnom sektoru, niste ga konsolidirali, gurnuli ste ga u potpuno krive investicije. Jednostavno bili ste odsutni osam godina od odgovornosti za hrvatsko gospodarstvo. I građani Hrvatske plaćaju tu tragediju', kazao je Linić.
O tome koliko je ministar financija i ono što on radi u svom resoru znakovit u životu prosječnog građanina, dao je do znanja Branko Vukšić iz Hrvatskih laburista. 'Postoje dvije kletve koje ste vjerojatno čuli - dao Bog da ti Andrija Jarak pred kućom izvještavao, poslije toga se zna tko dolazi, a druga znači dao Bog da ti Linić pismo poslao', kazao je Vukšić.
I zastupnik Laburista osvrnuo se na česte izmjene poreza. 'Mijenjamo porez, kao što reče premijer Milanović, kao gaće. Kada se snižavala stopa za ugostiteljske usluge na 10 posto sa 25 posto, mnogi su se stručnjaci pitali jeste li izračunali što to znači za državni proračun smanjivanje stope. Kada su se smanjivale stope i za neke druge artikle, ljudi su se pitali jeste li izračunali što to znači za državni proračun ili ćemo opet za nekoliko mjeseci imati ovakve scene u Saboru kakve danas imamo. Tada ste rekli pred kamerama televizija da govore da sam ja budala, da Vlada zna što čini zato što smo napravili jedan dobar potez, a to je smanjili smo stopu poreza. Tada ste tvrdili jedno, danas tvrdite drugo. Sve ovo što se čini, Zagorci bi rekli, ministre Liniću, jako ste puno bludjeli. U Anićevu rječniku bludjeti znači skitati, tumarati, lutati', pojasnio je Vukšić.
Zbog čestih izmjena poreza, Linića je prozvao i HDZ-ov Darko Milinović. 'Veliki poziv investitorima - dragi investitori, dođite u Hrvatsku jer naš je porez kao ptičica na grani, čas na jednoj čas na drugoj strani. To je strašan poziv stranim investitorima da dođu u Hrvatsku', rekao je Milinović.
Ministar financija takve prozivke nije mogao odšutjeti te je oporbu podsjetio na nedavni izvještaj Svjetske banke 'Doing business'.
'Pogledajte analizu koja se tiče poreznog sustava. 34. mjesto, što je daleko bolje. Prema tome, evidentno je da porezni sustav nije prepreka ulaska stranih investitora i da su to netočne konstatacije koje služe zato da bi klub pokušao reći da u Hrvatskoj nemamo stabilan porezni sustav. Imamo ga kroz dulje razdoblje. I dapače, sa svim promjenama koje je uvela koalicijska Vlada imamo i podignutu efikasnost naplate poreza, smanjenu sivu zonu', odgovorio je Linić.
HDZ-ov Ivan Šuker pozvao ga je da argumentirano objasni zašto se mijenja porez i kako to utječe ne investicije, a ne da spominje izvještaj Svjetske banke.
'Ako se pozivate na Svjetsku banku, ima tamo na Vašem stolu jedan pleksi, unutra lijepo uklesane konture Republike Hrvatske i piše 'Top ten reformer' za 2008. godinu. To je netko dobio. Pa nije dobio valjda zbog toga što ga netko voli na Wall Streetu i u Svjetskoj banci', kazao je Šuker.
298749,294626,293820,291870