"Ne" je na listićima zaokružilo 53,26 posto stanovnika, nakon što su prebrojeni svi glasovi s 304 biračka mjesta na tom francuskom prekomorskom teritoriju u Tihom oceanu, što je nešto manje u odnosu na referendum iz 2018. kada se protiv izjasnilo 56,4 posto birača.

Rezultat će donijeti olakšanje vladi francuskoga predsjednika Emmanuela Macrona, čija je pozornost uoči referenduma usredotočena na pandemiju koronavirusa.

Većina glasova "za" Parizu bi oduzela uporište u području u kojemu svoj utjecaj sve više šire Kinezi te bi ga lišila ponosa kolonijalne sile koja je nekada obuhvaćala velike dijelove Afrike, jugoistočne Azije, Kariba i Tihog oceana.

Na otočju koje je od Pariza udaljeno 18.000 kilometara prvi je referendum održan 4. studenoga 2018., kada su pobijedili pristaše ostanka u sastavu Francuske.

Nova Kaledonija postala je francuski teritorij 1853. i u početku je bila kažnjenička kolonija. Od tada neovisnost je cilj domorodačkog naroda Kanak koji čini oko 40 posto stanovništva.

Napetosti između pripadnika Kanaka i potomaka kolonijalnih doseljenika koji ostaju vjerni Parizu prilično su velike.

Nova Kaledonija po dogovoru potpisanom 1998. ima pravo na tri referenduma o neovisnosti. Iduća prilika stanovništvu se pruža 2022. godine.