ZAHLAĐENJE ODNOSA

Njemačka i Izrael više nisu bliski saveznici

23.02.2014 u 12:36

Bionic
Reading

Njemačko-izraelski odnosi nikad nisu bili lošiji, izvještavaju njemački mediji pred zajedničke konzultacije vlada dviju država. Tjednik Der Spiegel pak donosi pregled prijepora između dviju zemalja te međusobne optužbe za pogoršanje odnosa

U ponedjeljak, 24. veljače, cijela njemačka vlada će doći u Izrael, kako bi se održale zajedničke konzultacije s kolegama te pokušalo približiti dvije države kompleksnog odnosa i savezništva, koje je u posljednje vrijeme značajno oslabljeno. Iako je riječ o simbolički snažnom potezu, mediji predviđaju da iz tog paradnog posjeta neće izaći nikakvi značajniji sporazumi, a niti približavanje oko teme izraelskog naseljavanja palestinskih teritorija, što je jedna od najvećih točki sukoba dvaju saveznika.

Prema informacijama koje su iscurile nakon sastanka ministara vanjskih poslova Avigdora Liebermana i Frank-Waltera Steinmeiera, Izrael ima popis žalbi prema Berlinu, koji uključuje i zamjerke na nedovoljnoj suradnji na području znanosti i istraživanja pa sve do toga da se Njemačka više ne ponaša kao blizak saveznik. Zamjera se i to što Europska unija često kritički nastupa prema Izraelu, što se također pripisuje Njemačkoj, izvještava Der Spiegel

S druge strane, Nijemci su postali otvoreno kritični prema izraelskoj politici, pa je tako nedavno s negodovanjem primljen govor predsjednika Europskog parlamenta i prominentnog njemačkog socijaldemokrata Martina Schulza u Knessetu, tijekom kojega je i nekoliko zastupnika u znak protesta napustilo dvoranu. Schulz je postavio retoričko pitanje o tome 'kako je moguće da Izraelci mogu potrošiti 70 litara vide dnevno, dok se Palestincima omogućava samo 17 litara', što su u Izraelu mnogi protumačili kao tipičnu njemačku sveznalačku aroganciju.

Povrh toga, vrijedi podsjetiti da odnosi između njemačke kancelarke Angele Merkel i izraelskog premijera Benjamina Netanyahua nisu uopće skladni. Dapače, zna se kako je jedan njihov telefonski razgovor o odnosu prema Palestincima završio svađom i vikanjem, što je prilično nekarakteristično za permanentno staloženu Merkel.


Ipak, sve to je donekle i politički folklor, a prava točka posvemašnjeg razilaženja Njemačke i Izraela jest naseljavanje palestinskih područja. EU je, kako piše izraelski liberalni dnevnik Haaretz, 'eskalirala svoju politiku protiv naseljavanja', pa se tako iz Bruxellesa traži da se novac za istraživačku suradnju ne smije koristiti na okupiranim područjima. Izrael pak spominje i kako je razočaran njemačkim suzdržanim glasom kada se u UN-u glasalo o tome da se Palestincima dozvoli status promatrača u Generalnoj skupštini UN-a.

Zato će konzultacije izraelske i njemačke vlade biti održane u atmosferi prilične napetosti, no njemačka vlada preko ministrice rada Andree Nahles priprema zakonski prijedlog koji bi obeštetio ljude koji su tijekom nacističkog režima radili kao robovi u Hitlerovoj vojnoj industriji. To ipak neće biti dovoljno da prikrije najveći sukob Njemačke i Izreala, oko naseljavanja okupiranih palestinskih područja. Iz Merkeličinog ureda su anonimno poručili pred sastanak dviju vlada sljedeće: 'Baš zato što smo posvećeni budućnosti Izraela kao židovske države imamo čvrst stav oko naseljavanja.'