O novom konceptu ratovanja, kibernetičkim izazovima i poukama iz Ukrajine za HRT je govorio pukovnik Joost Wezemer, voditelj tima za implementaciju ovih operacija u NATO-u.

Wezemer naglašava kako promijenjeno sigurnosno okruženje prisiljava Savez na brzu prilagodbu, jer se suvremeni sukobi više ne vode samo na klasičnim bojištima, nego istovremeno u dobavnim lancima, infrastrukturi i kibernetičkom prostoru. Cilj novog koncepta je potpuno povezivanje sposobnosti na kopnu, u zraku, kibernetičkom prostoru i svemiru.

'To znači da dok brodovi osiguravaju prolaz, a zrakoplovi prikupljaju obavještajne podatke, svemirski timovi istovremeno brane naše mreže. Ključno je da taj sustav u Savezu od 32 članice bude spreman i testiran prije izbijanja krize', objasnio je Wezemer.

'Moderno ratovanje ne prašta'

Osvrćući se na sukob u Ukrajini, NATO-ov stručnjak ističe kako je on jasno pokazao novu dinamičnu prirodu ratovanja u kojoj uz klasične vojne snage veliku ulogu igraju dronovi, elektroničko ratovanje i brza industrijska proizvodnja. Jedna od ključnih pouka jest to da i relativno jeftini sustavi mogu proizvesti velik učinak na terenu.

'Ukrajina nam je pokazala da je moderno ratovanje brzo, povezano i da ne prašta. Naše se snage moraju moći boriti čak i kada su nam sustavi pali i kada komunikacija ne radi. Na to moramo računati', upozorava pukovnik.

Otpornost civilnog društva i brzina odlučivanja

Uz tehnološku prilagodbu, Wezemer posebno ističe važnost otpornosti samog društva. Medicinski transport, civilna infrastruktura i nacionalna volja ključni su elementi bez kojih vojne jedinice ne mogu dugotrajno funkcionirati.

'Logistika i civilno društvo drže nas u borbi. Isto tako, u zapovjedništvima danas imamo ogromne količine podataka, no glavni izazov nije prikupiti ih još više, nego iz njih brzo izvući točne zaključke i donijeti odluke. Kibernetička i digitalna transformacija više nisu odvojene od klasičnog ratovanja – one su njegova sama okosnica', zaključio je razgovor za HRT Wezemer.