sporovi javnih i privatnih partnera

Nije vam jasno koji su problemi s Arenom Zagreb? Tportal donosi odgovore na sve što trebate znati

  • Autor: Vedran Brkulj
  • Zadnja izmjena 13.01.2018 08:40
  • Objavljeno 12.01.2018 u 17:01
Arena Zagreb

Arena Zagreb

Izvor: Cropix / Autor: CROPIX / Marko Miscevic

Priča oko zagrebačke Arene još od same ideje njene gradnje pa do sporova između javnih i privatnog partnera s druge strane ne prestaje plijeniti pažnju javnosti. Tportal kroz jednostavna pitanja i odgovore donosi sve što biste trebali znati o objektu za koji se ni danas ne zna točno koliko će za njega u 28 godina izdvojiti građani Hrvatske

Zašto je Arena izgrađena?

Izgrađena je za potrebe Svjetskog prvenstva u rukometu 2008. godine.

Kako je građena i tko ju je gradio?

Građena je prema modelu javno-privatnog partnerstva Grada Zagreba i Vlade RH s jedne strane i tvrtke Ingra s druge. Gradila ju je Ingra.

Na čijem zemljištu je Arena građena?

Građena je na privatnom zemljištu tvrtke Trigranit koja je bila investitor u obližnji šoping Arena centar. Trigranit je u priči oko Arene bio Ingrin partner. Prvotno je planirano da se Arena gradi na gradskom zemljištu u Blatu pored Sveučilišne bolnice prema projektu Branka Kincla, ali se od toga odustalo iako službeno nikad nije objašnjeno zašto. Na taj natječaj potrošeno je oko milijun kuna. Procijenjivalo se da bi se objekt prema njegovoj ideji, na gradskoj zemlji, mogao sagraditi za pedesetak milijuna eura.

Zašto Arena nema popratne ugostiteljsko-trgovačke objekte?

Iako se cijelo vrijeme javnost, prije početka gradnje, uvjeravalo da će oni postojati kad je dvorana sagrađena ispostavilo se da ih uopće nema i da za sve treba ići u obližnji šoping centar.

Koliko je koštala gradnja Arene Zagreb?

Prema intervjuu šefa Ingre Igora Oppenheima danom u Poslovnom dnevniku netom prije početka gradnje u ljeto 2007. godine, cijena sa svim troškovima i davanjima bila je 87 milijuna eura. Prije nekoliko dana ustvrdio je pak kako je cijena iznosila 115 milijuna eura, od čega su 65 milijuna eura osigurali vlastitog novca dok je za 50 milijuna eura podignut kredit kod BKS banke.

Koji je kapacitet Arene?

Kapacitet najveće hrvatske dvorane je 15.200 mjesta za rukomet, 16.500 za košarku i 24 tisuće za koncerte.

Tko je vlasnik Arene?

Vlasnik je Ingra sve dok su grad i država u zakupu.

Na koji rok je Arena zakupljena?

Na 28 godina.

Što će biti nakon 28 godina, odnosno 2036. godine?

Budu li se uredno servisirale sve obveze, s isplatom zadnje rate vlasnici Arene postat će grad i država.

Gdje to piše?

U ugovoru.

Je li on javno dostupan s obzirom na to da građani sve plaćaju?

Nije.

Ivo Sanader i Milan Bandić

Ivo Sanader i Milan Bandić

Izvor: Cropix / Autor: CROPIX /

Tko ga je potpisao?

U ime Vlade tadašnji premijer Ivo Sanader, a u ime Zagreba gradonačelnik Milan Bandić.

Tko vodi Arenu?

Arenu vodi Zagrebački holding preko svoje tvrtke Arena Zagreb iako je prvotno bilo planirano da se nađe vanjski upravitelj. Prije osam godina bio je raspisan i međunarodni natječaj koji je propao jer su sve ponude odbijene i ocijenjene kao nezadovoljavajuće.

Je li Arena profitabilna?

Nije, i svake godine spomenuta Holdingova podružnica generira milijunske gubitke. On je samo u 2016. iznosio 9,4 milijuna kuna, a u prvih deset mjeseci 2017. gubitak je iznosio pet milijuna kuna.

Koliko iznosi godišnji najam Arene koji plaćaju grad i država?

Najam iznosi 7,2 milijuna eura.

To znači da će građani nakon 28 godina platiti 201 milijun eura za najam?

Ne znači, jer tu nije zaračunat PDV, operativni troškovi i indeksacija. Stavka PDV-a se od gradnje do danas dva puta mijenjala. Bila je 22, pa 23, a danas je 25 posto.

Zar vlast nije govorila da će građani na kraju platiti 210 milijuna eura?

Tvrdili su da će tako biti, ali to nije točno. Do tog izračuna su došli tako što su na 7,2 milijuna eura dodali 300.000 eura operativnih troškova pa su to pomnožili s 28 godina i dobili 210 milijuna. Međutim tih tristo tisuća eura nisu operativni troškovi za svaku godinu. To je bio samo trošak hladnog pogona za prvu godinu Arene (bez održavanja događanja, ali s uključenim troškovima osnovnog održavanja i popravaka te troškovima osiguranja).

  • +1

Arena Zagreb

Izvor: tportal.hr / Autor: arhiva

Koliki su onda operativni troškovi i kako se do njih dolazi?

Operativni trošak na početku svake godine Ingra određuje temeljem troškova koje je imala u prethodnoj godini s projekcijama za sljedeću godinu. Prema ugovoru, grad i država imaju pravo osporiti povećanja koja prelaze pet posto. Operativni troškovi od samog početka su spor između dviju strana. Tako je 2011. Ingra za prethodnu godinu na ime operativnih troškova tražila 1,2 milijuna eura. Procjenjuje se da kvalitetno održavanje građevine takvog tipa košta dva posto od vrijednosti objekta.  

Jesu li u tome i režijski troškovi?

Nisu, režije koje se odnose na komunalije, struju, vodu, telefone, grijanje i hlađenje plaćaju se posebno.

A što je indeksacija?

Bankarskim rječnikom rečeno, to je prilagođavanje vrijednosti neke imovine inflaciji. Ona se u slučaju Arene počela računati prema inflaciji u eurozoni nakon sedam godina.

Zašto nakon sedam godina?

Tako je dogovoreno ugovorom. Nakon isteka sedam godina grad i država mogli su kupiti Arenu za 80,5 milijuna eura, ali to nisu učinili. Bandić je ustvrdio da je bio zainteresiran, ali da s druge strane nije imao partnera u liku tadašnjeg premijera Zorana Milanovića. Kad Arena nije kupljena, Ingra je zaračunala indeksaciju za svih sedam prethodnih godina. Tako je godišnja rata za Arenu sa 7,2 milijuna eura (bez PDV-a) narasla u 2017. na 7,85 milijuna eura (bez PDV-a).

To znači da će godišnja rata u preostalih 19 godina stalo rasti?

Vjerojatno da.

Koliko ćemo onda na kraju platiti za Arenu?

Točnu procjenu nemoguće je napraviti upravo zbog indeksacije i operativnih troškova. Grube procjene govore da bi to, kada se zaračuna i PDV, moglo koštati između 250 i 300 milijuna eura.

  • +3

Zagrebačka Arena prije rukometnog Eura

Izvor: Pixsell / Autor: Igor Soban/PIXSELL

Oko čega je nastao posljednji spor između partnera i postoji li dugovanje koje je spominjala Ingra?

Iako se svašta spominjalo posljednjih dana, na kraju se iskristaliziralo da dug postoji i to na ime neplaćenog dijela depozita.

Kakvog depozita?

Riječ je o pologu koji su grad i država trebali platiti na račun tvrtke Lanište u vlasništvu Ingre koja skrbi o dvorani. Depozit po ugovoru iznosi godišnju zakupninu uvećanu za PDV i služi da bi se u slučaju da javni partneri ne plaćaju na vrijeme mogle servisirati određene obveze. Riječ je o 8,8 milijuna eura.

I što je bilo s njim?

Nije bio uplaćen na vrijeme 2009. godine. Na kraju ga je uplatio Zagrebački holding, preko kojeg država i grad transferiraju novac Laništu. Međutim 2010. godine prva rata zakupnine za tu godinu nije uplaćena pa je Ingra s depozita skinula 2,5 milijuna eura kako bi mogla platiti svoje obveze prema banci. Država i grad od tada nisu uplatili ta sredstva, a Ingra sada potražuje 3,3 milijuna eura jer je u međuvremenu PDV otišao s 22 na 23, pa na 25 posto, a za posljednje dvije godine zaračunali su i indeksaciju. Iako je gradonačelnik tvrdio da dug ne postoji, posljednje informacije govore da je dogovoreno da će se platiti, čime je potvrđeno da ga ima.

Hoće li na kraju biti Europskog rukometnog prvenstva?

Hoće.

Pregled tjedna bez spama i reklama

Prijavi se na naš newsletter i u svoj inbox primaj tjedni pregled najvažnijih vijesti!

Komentari čitatelja 13

Prikaži sve
  • malimoj

    12.01.2018 18:43 1 odgovora

    tko je donio tu glupu odluku o gradnji: bandić i vlada tko je tu lud: bandić i vlada Tko će -najebati: naivni građani,koje se ništa ne-pita!

  • malimoj

    12.01.2018 18:47

    Tko bi sada trbao-odgovarati: bandić i članovi ondašnje-vlade!

  • malimoj

    12.01.2018 18:50

    Tko neće-odgovarati: bandić i po obićaju-vlada

Napiši ovdje što ti misliš o ovoj temi